Papina sahrana je tradicionalno bila složen i svečan događaj, ali je papa Franjo nedavno odobrio planove da se čitava procedura pojednostavi.

Prethodne pape su sahranjivani u tri kovčega – od čempresa, olova i hrasta. Papa Franjo je odlučio da bude sahranjen u jednostavnom drvenom kovčegu obloženom cinkom.

Takođe je ukinuo tradiciju izlaganja tijela Pape na uzdignutoj platformi, poznatoj kao katafalk, u bazilici Svetog Petra. Umjesto toga, ožalošćeni će moći odati počast dok tijelo ostaje u otvorenom kovčegu.

Franjo će također biti prvi papa u više od jednog stoljeća koji će biti sahranjen izvan Vatikana. Biće sahranjen u Bazilici Svete Marije Velike, jednoj od četiri velike papinske bazilike u Rimu.

Franjo je tokom svog pontifikata unio mnoge novine. Iako je stalno uvodio reforme unutar Katoličke crkve, ostao je popularan i među onim tradicionalnim. Bio je prvi papa iz Amerike i južne hemisfere. Od smrti Grgura III, Sirijca, 741. godine, Rim nije imao papu koji nije bio iz Evrope. Takođe je bio prvi isusovac izabran za papu – red koji je historijski gledano bio dočekivan s oprezom u Rimu.

Njegov prethodnik, Benedikt XVI, bio je prvi papa koji je dobrovoljno abdicirao u gotovo 600 godina, i gotovo cijelu deceniju su dvojica papa boravila u Vatikanskim vrtovima.

Kao kardinal Bergoglio iz Argentine, bio je već u sedamdesetim godinama kada je postao papa 2013. godine.

Nakon papine smrti biće proglašena devetodnevna žalost poznata kao Novendiale, običaj koji potiče još iz antičkog Rima. Italija obično proglasi i nacionalnu žalost.

Tijelo pape će biti blagoslovljeno, obučeno u papinsku odoru i izloženo u bazilici Svetog Petra za javno odavanje počasti, gdje se očekuju stotine hiljada ljudi, uključujući strane državnike i svjetske lidere.

Dok papa Franjo leži u bazilici, svakodnevno će se održavati molitvene službe i mise zadušnice u bazilici Svetog Petra i širom svijeta.

U međuvremenu, Vatikan ulazi u prelazni period poznat kao sede vacante, što znači “prazna stolica”, tokom kojeg vlast u Crkvi privremeno prelazi na Kolegij kardinala – iako se nijedna velika odluka ne može donijeti dok se ne izabere novi papa.

Dvije do tri sedmice nakon sahrane, Kolegij kardinala će se okupiti u Sikstinskoj kapeli kako bi održao konklavu – vrlo tajni proces izbora novog pape. Teoretski, svaki kršteni muškarac rimokatolik može postati papa, ali u posljednjih 700 godina papa je uvijek biran iz redova kardinala.

Velika većina od 266 papa u historiji bili su Evropljani. Papa Franjo, rođen kao Jorge Mario Bergoglio u Argentini, bio je prvi neevropski papa u 1.300 godina.

Za razliku od politike, kandidati za papu se javno ne kandiduju. Kardinali za koje se smatra da imaju dobre šanse da postanu papa nazivaju se papabile, što znači “papabilni”.

Na dan glasanja, Sikstinska kapela – sa svojim čuvenim plafonom koji je oslikao Mikelanđelo – fizički se zatvara i kardinali, koji polažu zakletvu tajnosti, bivaju zaključani unutra.

Samo kardinali mlađi od 80 godina imaju pravo glasa. Oko 120 njih tajno glasa za svog kandidata, ispisujući njegovo ime na listić i stavljajući ga u pehar na oltaru.

Ako nijedan kandidat ne dobije potrebnu dvotrećinsku većinu, slijedi nova runda glasanja. Mogu se održati do četiri runde dnevno. Konklava koja je 2013. izabrala papu Franju trajala je oko 24 sata i pet glasanja, ali proces može potrajati duže – konklava u 13. vijeku trajala je oko tri godine, dok je jedna u 18. vijeku trajala četiri mjeseca.

Nakon prebrojavanja glasova, listići se spaljuju u peći unutar Sikstinske kapele, postavljenoj unaprijed od strane vatrogasaca Vatikana. Druga peć sagorijeva hemikaliju koja šalje dim kroz dimnjak prema van: crni dim znači da papa nije izabran, a bijeli dim znači da jeste.

Kada je papa izabran, predstavnik Kolegija kardinala s glavnog balkona bazilike Svetog Petra objavljuje na latinskom Habemus papam, što znači: “Imamo papu.”

Zatim novoizabrani papa, nakon što odabere papinsko ime (najčešće u čast nekog sveca ili prethodnika) i obuče bijelu mantiju, izlazi na balkon kako bi održao svoj prvi govor u javnosti. Time Katolički svijet dobija novog poglavara.

(TIP/Izvor: Fena/Foto: Katolički tjednik)