Decenijama smo svjedočili “dobrovoljnom ropstvu” zaposlenih u sektoru trgovine; njihovom radu na crno, za minimalac, nerijetko bez uplaćivanja toplog obroka i doprinosa, s prekovremenim satima te hroničnim nedostatkom vremena za odmor i obitelj. Vrhunac bešćutne logike profita bile su iscrpljujuće smjene vikendom i praznicima koje su poslodavci obično branili tvrdnjama da upravo tim danima imaju najviše prometa.

S novim Zakonom o unutrašnjoj trgovini Federacije BiH, koji je na prijedlog Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, stupio na snagu 14. novembra prošle godine i, između ostalog, uveo mjeru zabrane rada prodajnih objekata nedjeljom i na državne praznike, radnici su za sebe izborili značajno polje slobode i ljudskih prava.

Da li došlo do rasterećenja ili radnici imaju puno više posla? Da li je donesena mjera bila opravdana? Jesu li građani korigovali svoje kupovne navike?

Proteklih mjeseci paralelno čujemo glasove “za” i “protiv”. Ekonomski stručnjaci i poduzetnici ističu da je zbog zabrane rada nedjeljom došlo do drastičnog pada prometa, pa čak i otpuštanja radnika te koncentracije prihoda u susjednom entitetu. Jer naprosto kupci koji ne žele mijenjati naviku odlaska u kupovinu vikendom, nedjeljom putuju do prodajnih objekata u RS-u. Stoga bi, prema njima, mjera zabrane rada nedjeljom prave efekte imala samo kad bi bila provedena na nivou cijele države.

Efekti primjene mjere o neradnoj nedjelji

Protekle sedmice konačno smo dobili konkretnu analizu i egzaktne podatke. Sindikat radnika trgovine i uslužnih djelatnosti Bosne i Hercegovine (STBIH) predstavio je rezultate istraživanja koji pokazuju da zabrana rada nedjeljom i praznicima nije imala negativan utjecaj na ekonomiju Federacije BiH, već je praktično redistribuirala promet na druge radne dane.

Gostujući u jutarnjem programu Federalne televizije, Elma Demir, autorica istraživanja „Ne radim nedjeljom – Analiza utjecaja mjera zabrane rada nedjeljom i praznicima na sektor trgovine u Federaciji BiH“, istakla je kako je anketa provedena u 67 gradova. Obuhvatila je 739 radnica i radnika iz različitih sektora trgovine-od blagajnica, administrativnih radnika do menadžera poslovnica.

“Analizirali smo ekonomske podatke kroz promet sektora trgovine i poredili smo promet u ovom posljednjem kvartalu sa prethodnim kvartalom. Vidjeli smo da je promet porastao. Također smo uradili poređenje sa istim kvartalom prethodne godine i vidimo da je on bio isti. Tako da pada prometa u sektoru trgovine, kao posljedice uvođenja zabrane rada nedjeljom i državnim praznicima, nema. Većina ispitanika u anketi (51,29 posto) navodi da promet nije pretrpio promjene, dok 30,58 posto smatra da se čak povećao, što ukazuje na to da su potrošači prilagodili svoje kupovne navike i redistribuirali kupovinu na druge dane u sedmici”. Istraživanje je također pokazalo da je došlo do pada broja zaposlenih -ali ne samo u sektoru trgovine nego u svim sekorima i svim privrednim djelatnostima. To počinje od januara i to je utjecaj uvođenja minimalne plaće u Federaciji. Međutim, možemo očekivati da se to u jednom momentu stabilizira i da dođe do ponovnog zaposlenja. Teško je govoriti o nekim ekonomskim utjecajima u vrlo kratkom poeriodu jer uvijek postoje te fluktuacije”-kazala je Elma Demir.

Porast produktivnosti radnika za gotovo 30%

Zabrana rada nedjeljom, kako pokazuje anketa, nije imala negativan utjecaj na sigurnost radnih mjesta niti na primanja radnika. Prema rezultatima ankete,  29,63 posto ispitanika navodi da su sada produktivniji na poslu, što sugeriše da bolje organizovan raspored rada doprinosi efikasnosti.

Iako je 92% anketiranih radnika istaklo da njihovi poslodavci poštuju zabranu rada nedjeljom, Sindikatu radnika trgovine i uslužnih djelatnosti Bosne i Hercegovine (STBIH) prijavljeni su i neki slučajevi kršenja radničkih prava- kazala je za Federalnu televiziju Mersiha Beširević, predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH. 

“Imali smo prijave i takvih slučajeva da su radnici raspoređivani da čiste objekte i pune rafe, i to najčešće u slučajevima kad se recimo potrefi da je nedjelja praćena praznikom ili je dan prije neradne nedjelje praznik. Dešava se da se to na neki način zloupotrebljava. Ali, to je isključivo par kompanija. Stoga smo mi u našim kontaktima prema Federalnom ministartsvu trgovine i prema Federalnoj upravi za inspekcijske poslove tražili rješenja. Kao jedna od preporuka koju smo dobili kroz ovu analizu, jeste i savjet da se pooštre mjere i sankcije i ,također, nađe još konkretnije rješenje-kako da se stane ukraj poslodavcima koji zapravo sebi mogu sebi priuštiti plaćanje kazne predviđene zakonom”-kazala je Mersiha Beširević.

Većina radnika ne prijavljuje kršenje Zakona jer se plaše odmazde. Radije kontaktiraju sindikalna udruženja i podružnice, koji zatim informiraju inspekcije – potvrđuju u Sindikatu radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH. Zabrinuti su bili da li će se zabrana rada nedjeljom negativno odraziti na opterećenje radnika drugim danima, osobito subotom i ponedjeljkom kada je primjećen veći pritisak kupaca na trgovine. No, podaci s terena govore da nema nikakvih problema.

“Anketne informacije govore da je radnicima njihova slobodna nedjelja toliko vrijedna da im čak ni pojačan pritisak kupaca navedenim danima ne predstavlja problem. Svjesni su da se i to mora desiti…te da su čak zadovoljni. Zašto? Zato što je to argument više da neće biti pada prometa i da im neće biti oduzeta ta nedjelja“-kazala je za Federalnu televiziju Mersiha Beširević, predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH .

Promjena potrošačkih navika

U nekim slučajevima otkako je uvedena zabrana rada nedjeljom, potvrđuje anketa, došlo je i do povećanog prometa. Groznica subotnje kupovine pokazuje da se polako mijenjaju i potrošačke navike ljudi te dolazi do spontane prilagodbe u većini poslovnih subjekata.

Povećan promet se, kažu iz Sindikata, može objasniti i time što ekonomski pokazatelji flukturiraju, posebno u prazničnom periodu.

Kako do još boljih prava radnika u sektoru trgovine?

Put do boljih prava radnika u sektoru trgovine svakako je i uvođenje podzakonskih akata na Zakon o unutrašnjoj trgovini FBiH, kako bi se regulisale i ispravile sve anomalije koje su u posljednja četiri mjeseca primijećene na terenu.

“Imali smo sastanak sa našim socijalnim partnerima -predstavnicima sekcije za trgovinu pri Udruženju poslodavaca i sa Ministarstvom za trgovinu. I vrlo je jasno navedena potreba da se donese niz podzakonskih akata na postojeći zakon. Naprimjer da se regulira pitanje poput otvareanja dragstora koji se u ovom slučaju neradne nedjelje pojavljuje kao neka alternativa. Obavezno se treba regulisat šta može biti dragstor. Recimo, benzinske pumpe ne mogu prodavati robu u smislu da budu alternativa za supermarkete. I, ono što je vrlo bitno, uz te podzakonske akte, potrebno je donijeti novi Zakon o radu. Tim prije što član 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini poznaje neke izuzetke. Zabrana rada nedjeljom se ne odnosi na pekare, cvjećare, zanatske radnje, dakle imamo značajan broj radnika u ovom sektoru koji i dalje rade. Dnevniva koja je zaista sada mizerna za rad praznikom treba biti veća. Problem je i to što Zakon o radu nedjelju ne prepoznaje kao neki poseban dan. Dakle, to je normalan radni dan, i to treba ispraviti. Treba definirat nedjelju kao neradni dan a onda značajno povećati dnevnicu. Recimo, ti poslodavci koji zloupotrebljavaju ovaj zakon pa svoje radnike raspoređuju da pune police, onog momenta kad oni budu platili kaznu od 150 ili 200 KM za taj dan, dobro će razmisliti da li se isplati kršiti pravila. Regulišući te stvari dobili bi jedan iskorak naprijed u pravima radnika”-navela je u jutarnjem programu Federalne televizije Mersiha Beširević, predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH.

Od početka priče o zabrani rada nedjeljom, zapravo govorimo o velikim tržnim centrima kojima sigurno neće faliti prometa ako ne rade jedan dan. No, šta je sa malim obiteljskim biznisima, granapima i tome slično?-pitali smo Elmu Demir, autoricu istraživanja “Ne radim nedjeljom“.

„S obzirom da su sve trgovine koje su u istoj konkurenciji zatvorene, uticaj ne bi trebao biti negativan i mislim da je to jedno od osnovnih razloga zašto su poslodavci prije svega i podržali ovaj zakon, odnosno mjeru zabrane rada nedjeljom i državnim praznikom. Zaista nema velike konkurencije tako da to ne bi trebalo nikako da utiče na male biznise. Ovom mjerom izuzeti su trgovački objekti koji se nalaze kod autobuskih stanica, prometnica, u vjerskim institucijama, kulturnim također, neke cvječare i slično.Imaju neki izuzeci koji su opravdani zbog čega je dozvoljeno tim objektima da rade“- kazala je Elma Demir.

O budućim koracima Sindikata radnika trgovine i uslužnih djekatnosti FBiH

Kada je riječ o narednim koracima  Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti FBiH, njegova predsjednica,  Mersihu Beširević, kaže:

“Mi smo već uputili svoje komentare i prijedloge za nadležne institucije Ministartsvo trgovina i posebnu sekciju za trgovinu pri Udruženju poslodavaca Federacije BiH, očekujemo da vidimo jedan iskorak naprijed. Međutim, jako dugo traje proces dobijanaj novog Zakona o radu. To je vrlo kompleksno i ne očekujem da će se na tom planu naoraviti išta prije sljedeće godine Ovo do sada je bio jako dobar korak naprijed i da tako kažem-najprovodljivije rješenje”-navela je Nersiha Beširević.

Elma Demir, autorica istraživanja o efektima mjere o zabrani rada nedjeljom, istakla je kako će se utjecaj ove mjere na terenu pratiti i u budućnosti. Shodno tome, Sindikat će biti u stalnoj komunikaciji sa radnicima bilježeći njena eventualna kršenja na terenu.

“ Važno je da smo istraživanjem “Ne radim nedjeljom” pokazali da nema drastičnog pada ni prometa ni broja zaposlenih, što je najavljivano da će se desiti. Benefiti  koje zbog neradne nedjelje osjećaju radnici u sektoru trgovine zapravo su ogromni, što su u anketi i pokazali, vrlo direktno i vrlo otvoreno. Još postoje protivljenja ovoj mjeri u jednom dijelu javnosti. Izgleda da najveći problem koji radnici vide u ovom procesu implementacije, nije čak ni sama provedba zakona, nego isključivo pritisak koji oko ove teme prave pojedini ekonomski analitičari .Nažalost, i kroz medije se taj pritisak osjeća i reflektira u stvarnosti.”

Iako još postoje prigovori od neempatičnih kupaca i ekonomske struke, neradna nedjelja je realnost i dobro došao benefit za oko 90 000 radanika u sektoru trgovine. Cilj je prije svega bio popraviti kvalitet njihovog života, jer obiteljski ručak i okupljanje nemaju cijenu.

No, ako se zna da većina radnika ne prijavljuje kršenja svojih prava jer se boje odmazde poslodavaca, jasno je da smo na početku priče o zaštiti dostojanstva radnika. Zato će sindikalisti u procjepu između logike profita i discipline kupovine “na vrijeme” u narednom periodu imati pune ruke posla.

(TIP/Izvor: federalna.ba/Autorica: Indira Karić/Foto: Federalna.ba)