Evropska unija navikla je na krize, ali ova koja slijedi mogla bi biti najveća do sada.

Dok se 27 čelnika država članica u četvrtak okuplja u Bruxellesu, svi su svjesni da bi sigurnosni poredak izgrađen nakon 1945., koji se oslanja na Sjedinjene Američke Države, mogao svakog dana potpuno propasti, piše Politico.

Nakon što se Donald Trump vratio u Bijelu kuću, evropski lideri stalno govore o potrebi da Evropa sama preuzme brigu o svojoj sigurnosti i odbrani. No iako svi priznaju da je krajnje vrijeme da se riječi pretvore u djela, neki se već boje da bi sve moglo poći po zlu.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je na “dramatično buđenje”, a budući njemački kancelar Friedrich Merz rekao da je Evropa “pet minuta do ponoći”. No iza zatvorenih vrata raste nervoza da događaji napreduju brže nego što Evropa može pratiti.

-Strah nije vezan samo za SAD-

“Najgori mogući scenarij je da SAD uskoro sklopi dogovor u kojem prihvaća većinu ruskih zahtjeva i poruči Ukrajini i Evropi da se s time pomire ili ostanu bez ičega”, rekao je Malcolm Chalmers, zamjenik direktora londonskog Kraljevskog instituta za odbrambene studije.

Ali strah nije vezan samo za SAD. Dio evropskih diplomata boji se i nekih svojih kolega. Naime, postoji ozbiljna zabrinutost da bi Viktor Orban, premijer Mađarske, mogao okupiti proruski blok i u potpunosti srušiti pokušaje EU-a da pronađe zajednički odgovor.

Toliko je tema na stolu i toliko malo jedinstva da summit može lako otići u potpuno krivom smjeru. Lideri će raspravljati kako hitno preusmjeriti novac u jačanje svojih vojski, ali istovremeno moraju pokazati da stoje uz Ukrajinu. Očekuje se da će potvrditi njenu evropsku perspektivu, ali i najaviti nove sankcije protiv režima Vladimira Putina.

-“Plaćat ćemo sve dok Trump ne umre”-

“Evropa se suočava s ozbiljnom i neposrednom prijetnjom kakvu niko od nas nije doživio u svom životu”, poručila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen u pismu liderima. “Budućnost slobodne i suverene Ukrajine, ali i sigurne i prosperitetne Evrope, sada je na kocki”, poručila je.

Više od tri godine prošlo je od početka ruske invazije na Ukrajinu, a Trump je tek šest sedmica u novom mandatu. No već je uspio izazvati potrese u Bruxellesu. Nakon što su prošle sedmice Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer pokušali popraviti odnose s Trumpom, uslijedio je niz šokova – prvo je u petak propao sastanak Trumpa i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog u Bijeloj kući, a zatim je Trump u utorak prekinuo američku vojnu pomoć Ukrajini.

Iako obrambeno financiranje dosad nije bilo klasična tema EU-a, sada će čelnici raspravljati o tome što Unija može napraviti na razini svih država članica.

“Troškovi odbrane postali su stalni trošak. Isključili smo smo sunce i sad smo osuđeni svaki dan plaćati grijanje… Svaki dan moramo plaćati streljivo, barem nekoliko godina, sve dok Trump ne umre”, rekao je jedan evropski diplomat.

-Von der Leyen želi novih 800 milijardi eura za odbranu-

Jedna od prvih tema summita bit će plan Ursule von der Leyen, objavljen u utorak, kojim bi EU u idućim godinama mogao osigurati do 800 milijardi eura za odbranu.

Najkonkretniji dio tog plana predviđa da EU uzme 150 milijardi eura zajma koje bi potom posudio državama članicama za kupnju zajedničke opreme – od protivzračne i protivraketne odbrane do artiljerijskih sistema, projektila, dronova i drugog oružja.

Evropska komisija predlaže i ublažavanje pravila o državnim financijama kako bi zemlje mogle povećati izdvajanja za vojsku. Prema procjenama von der Leyen, ako bi svaka država povećala vojni budžet za 1.5 posto BDP-a u četiri godine, u cijeloj Uniji skupilo bi se oko 650 milijardi eura.

-Novi prijedlozi udara na Rusiju-

Sve je to, kažu evropski dužnosnici, tek početak. No pitanje je može li složena birokracija EU-a to doista provesti.

“Von der Leyen pokušava preuzeti stvar u svoje ruke, ali pitanje je hoće li je sistem pratiti”, rekao je jedan francuski ministar.

Na stolu će biti i pitanje zamrznute ruske imovine. Dosad su se koristile samo kamate s oko 200 milijardi eura vrijednih ruskih sredstava, ali sve više država, uključujući Francusku, sve otvorenije govori da bi trebalo posegnuti i za glavnicom. Protivnici toga upozoravaju da bi to moglo izazvati pravne probleme i financijske potrese.

-Orban opet blokira pomoć Ukrajini-

Očekivalo se da će se u završnu izjavu summita uvrstiti plan evropske ministrice vanjskih poslova Kaje Kallas da Ukrajini ove godine pošalju najmanje 1.5 miliona komada artiljerijskog streljiva te dodatnu opremu poput protivzračnih sistema, projektila i dronova.

Međutim, prema posljednjem nacrtu izjave u koji je Politico imao uvid, traži se rješenje kako da se isporuke nastave – jer Mađarska je, tvrde dužnosnici, zasad sve blokira.

U tekstu nacrta stoji i da će EU “nastaviti pružati Ukrajini redovitu i predvidljivu financijsku podršku”.

Za ovu godinu planirano je 30.6 milijardi eura pomoći Ukrajini – 12.5 milijardi kroz mehanizam nazvan Ukraine Facility i oko 18 milijardi iz G7 kredita unutar tzv. “Era inicijative”. U budućnosti bi novac trebao stizati i kroz plan Rearm Evrope, koji je von der Leyen najavila u utorak.

-“Vrlo bolno, ali ne i kobno”-

Dok evropski čelnici traže rješenja, iz Kijeva poručuju da ih Trumpova odluka da prekine vojnu pomoć boli, ali da neće slomiti Ukrajinu.

“Vrlo bolno, ali nije kobno”, rekao je jedan visoki ukrajinski dužnosnik za Politico. “Koštat će nas nepotrebnih žrtava i izgubljenih teritorija, ali neće dovesti do poraza.”

(TIP/Izvor: Hina/Foto: Ilustracija/Euronews)