Ponovni izbor Donalda Trumpa za predsjednika najmoćnije države svijeta uzrokovao je ogromne promjene u globalnim odnosima koji nisu zaobišli ni korištenje fosilnih goriva u budućnosti, šta više jedan su od njegovih prioriteta. I ako je bilo za očekivati, bar na osnovu njegovih najava, da će on ukinuti neke donešene zabrane vezane za upotrebu fosilih goriva, rijetko tko je očekivao najavu donošenja zabrana za korištenje obnovljivih izvora energije (vjetro turbina) a koje su još do juče snažno promovisane. Ipak, iznenađuje kako i druge države, neke od njih i članice EU, ekspresno mijenjaju svoju energetsku politiku prilagođavajući se novim odnosima. Tako već znamo da Norveška značajno smanjuje ulaganja u obnovljive izvore energije a povećava sredstva za ispitivanje i eksploataciju nafte i plina u Sjevernom moru. Ili odluka i poziv Grčke da dozvoli američkim firmama ispitivanje i eksploataciju plina u Jonskom moru, što je sve do juče bilo nezamislivo. Ipak najveće iznenađenje, ili razočarenje, zavisno iz kojeg ugla se gleda, jeste odluka EU da poveća ulaganja u infrastrukturu za transport ukapljenog LNG plina osiguravajući svoju energetsku stabilnost, što se nikako ne uklapa u usvojene planove o odustajanju od fosilnih goriva i brzoj zabrani njihove upotrebe. Ovo je samo najava onoga što slijedi u bliskoj budućnosti i možda je pravo vrijeme da i mi u Federaciji ponudimo amerikancima izgradnju jednog novog termo bloka za proizvodnju električne energije spaljivanjem uglja, u Tuzli ili Banovićima, gdje imamo pa gotove projekte. Ekonomski sigurno isplativo i, još važnije, strateški danas kao nikad bitno.

Nekako u isto vrijeme saznali smo i da je Bosna i Hercegovina izgubila toliko hvaljenju energetsku neovisnost u oblasti proizvodnje električne energije. Nestvarno je zvučao podatak da je od nekada velikog izvoznika električne energije Bosna i Hercegovina postala uvoznikom. I to sve u vrijeme enormne ekspanzije izgradnje obnovljivih izvora električne energije. Samo za prošlu 2024. godinu instalisani kapaciteti za proizvodnju električne energije korištenjem sunčeve energije, solarni paneli, na nivou Bosne i Hercegovine povećani su za čak tri puta, na kraju 2023. godine instalisani kapaciteti u solarnim panelima bili su 215 MW a na kraju 2024. godine 600 MW. Ovakvo drastično povećanje kapaciteta za proizvodnju električne energije korištenjem solarne energije nije uspjelo namiriti smanjenje proizvodnje električne energije iz termoelektrana i značajno povećanje potrošnje električne energije njenim korištenjem za grijanje. Ovaj balkanski sindrom u načinu organizovanja energetske tranzicije nije zaobiša ni nama neke bliske države. Tako u Crnoj Gori danas već imaju zahtjeve za izgradnju objekata za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora (najveći dio solari) čak četiri puta većim nego što su to njihove potrebe. Ili u Sjevernoj Makedoniji u najavi je izgradnja postrojenja ukupne instalisane snage 7 000 MW  iz obnovljivih izvora, takođe znatno više nego što im treba. A obje države, kao i mi danas, imaju nedostatak električne energije. Slično je i sa Srbijom.

Proizvodnja električne energije u BiH termoelektranama nikada nije bila manja nego što je bila u 2024. godini. U oba entiteta uzrokovana je značajnim nedostatkom i lošim kvalitetom uglja. U Federaciji BiH u 2024. godini otkopano je 5,25 miliona tona uglja što je manje od 5,5 miliona tona koje su otkopane u 2023. godini, državni rudnici su imali veću proizvodnju za 100 000 tona uglja nego u 2023. godini (4,34 miliona 2023. i 4,45 miliona 2024. godine) ali je zato Lager imao manju. Danas, prema trenutnim energetskim potrebama i potrošnji električne energije JP Elektroprivreda BiH nedostaje skoro milion tona dodatnih količina uglja na godišnjem nivou. Situacija u manjem BiH entitetu je još i gora. RITE Ugljevik sve češće prekida proizvodnju zbog nedostatka uglja, i da problem bude veći, trenutno ga nema ni gdje kopati. U RITE Gacko drastično je smanjen kvalitet uglja tako da je skoro nemoguće njegovo spaljivanje u termo bloku bez dodavanja značajnih količina mazuta, danas spaljuju ugalj koji po kaloričnoj vrijednosti odgovara uglju koji se u RMU Banovići tretira kao jalovina.

I sve ovo se dešava u nikada gorem trenutku. U januaru ove godine cijena električne energije na berzi je bila za više od 60 % skuplja nego u istom mjesecu prošle godine. Uzrok za njenu visoku cijenu je hladna zima u Evropi, znatni porast cijene prirodnog plina na tržištu, loša hidrologija i izuzetno nepovoljni uslovi na sjeveru Evrope kod proizvodnje električne energije korištenjem energije vjetra.

Isto tako, oslikavajući o kakvoj konfuziji po pitanju energije na globalnom nivou se radi, moramo reći i da je na berzi u proteklom mjesecu došlo do značajnog pada cijene uglja. Razlog za to je povećanje ponude uglja na tržištu a kao rezultat maksimalne proizvodnje uglja u svijetu u 2024. godini, prvi put je bila veća od 9 milijardi tona. Povećanje proizvodnje uglja uzrokovano je porastom potreba za ugljem ali i do tada visokom cijenom uglja na tržištu, a što danas izaziva kontra efekat koji vjerovatno neće dugo trajati.

Ono što je sigurno jeste da povećanje kapaciteta za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora automatski ne znači i značajnije povećanje proizvodnje električne energije korištenjem istih, a onda i mogućnost ubrzanog smanjenja proizvodnje uglja i električne energije iz termoelektrana. Nismo prvi kojima se to desilo, ali je pitanje kako će se to sve odraziti na naše proizvođače i potrošače električne energije, a negativne posljedice su neizbježne. Mada, ima i onih kojima nedostatak električne energije u ukupnom bilansu ide u prilog i koji se raduju njenom uvozu.

(TIP/Autor: dr.sc. Safer Demirović, dipl.inž.rudarstva/Foto: Ilustracija/Fena)