Poslanik Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine Saša Magazinović kreće u borbu protiv onih koji “kradu novac” na tenderima i javnim nabavkama. Zajedno s tužilaštvom i drugim ljudima, utvrdio je koje se izmjene zakona trebaju napraviti, da je potrebno uvesti dva nova krivična djela kako bi se ovakve stvari kažanjavale zatvorom, ali i iznio frapantne primjere na koji način se vrši krađa budžetskog novca, odnosno novca svih građana BiH.

“Nakon što smo se obračunali s profesionalnim žaliteljima u procesu javne nabavke koji su se žalili, zaustavljali javne nabavke i reketirali ostale ponuđače, krenule su javne nabavke. Dobijamo sjajne informacije sa svih strana. Proces je otkočen. A onda su ljudi rekli –  ima mnogo veći problem, a to je namještanje tendera i druge zloupotrebe. Ne može firma dobiti tender u postupku koji nije u skladu sa zakonom, a da im neko ne omogući iz institucije. Znajući ko sve učestvuje u tome moram reći da je sprečavanje krađe kroz javne nabavke kompleksno pitanje i sigurnosni izazov”, naveo je Magazinović.

Navodi kako smo svjedoci da se pregovarački postupak obavi bez objave, proglasi da je neka firma jedina koja može nabaviti neku robu ili uslugu, proglasi se hitnost, a da se sve to dokazuje tako što neko da izjavu.

“Hitnost npr. kod nabavke goriva. Normalno bi trebalo raspisati tender, a ljudima se ne isplati to jer ne daj Bože neko će ponuditi jefitnije od onoga ko treba dobiti posao i onda se naprave okolnosti za hitnost: 1. zakasni se s raspisivanjem tendera, nestane goriva i idemo s ranijim ponuđačem; 2. raspiše tender, a u tenderskoj dokumentaciji ostavi grešku i onda se ljudi dogovoreno žale na to i onda opet obore tender i opet se ide u hitnost.  Dodatni nepredviđeni radovi je preinteresantna oblast – napravi se tenderska dokumentacija, npr. gradi se škola, i u projektu slučajno zaborave recimo elektro instalacije. Prođe takav tender, ljudi počnu radove i otkriju da nedostaje taj dio posla koji može biti u vrijednosti od 20 posto ukupnog ugovora i zaključuje se bez tendera. To je masovna pojava. Na 20 miliona je to puno para. Manipulisanje tenderskom dokumentacijom – nabavka auta. U moru specifikacija stavi jednu koju zadovoljava samo jedna ponuđač. Ista je stvar sa softverskim uslugama. Kaže da u firmi mora raditi čovjek koji ima taj i taj certifikat a koji nema veze s predmetom javne nabavke. Reference – kaže ponuđač mora imati iskustvo u isitm ili sličnim poslovima, ko odlučuje šta su uslični poslovi – onaj ko piše tender”, naveo je Magazinović.

-Kazne koje “potiču na krađu”-

Magazinović je istakao kako zakon omogućava izbjegavanje sankcije, čak stimuliše ljude da kradu na tenderima. Naveo je kako je kazna za odgovorno lice od 300 KM do 3.000 KM, a za firmu 1500 KM do 15.000 KM koje u ovim slučajevima ministarstvo samo sebi plaća u budžet.

“To je nepostojeća sankcija. A pravno lice dobije 3.000 KM a ukrao 200.000 KM”, rekao je Magazinović.

Zaključivanje ugovora bez javne nabavke, rupe u zakonu i kazne od 110 KM

-Zatvorske kazne i zabrana obavljanja poziva/dužnosti rješenje?-

Magazinović navodi kako u “krađi učestvuju” na prvom mjestu ministar i direktor, a drugi ešalon su oni koji pokreću javnu nabavku, članovi komisije i oni koji pripremaju dokumenataciju.

“Krade se na sve strane, zakon ima rješenja koja to stimuliše neadekvatnim kažnjavanjem i pravosuđe krađu novca iz budžeta tretira kao prekršaj u saobraćaju ili narušavanje javnog reda i mira. Rješenja su izmjene dva zakoana – Zakona o javnim nabavkama i Krivičnog zakona. Treba povećati kazne na maksimalni iznos i obavezno izricanje sankcije onome za koga se utvrdi da je krao pare iz budžeta da se zabrani obavljanje poziva ili dužnosti. Ovo je sugerisano iz tužilaštva,  uvesti dva nova krivična djela.

(TIP/Izvor: federalna.ba/Foto: Ilustracija)