Cijene artikala na policama bh. prodavnica otišle su u nebo. Građani se izgleda bude. Prošle sedmice održan je jedan bojkot. Danas i sutra novi bojkot. N1 je uporedio cijene u trgovinama u BiH i u Švedskoj, državom sa visokim standardom života i većim platama.

Kupovna moć: Švedska vs. BiH

Prosječna neto plata u BiH u novembru je iznosila 1.406 KM, u Švedskoj prosječna u 2024. je 31.289 kruna, što je 5.381 KM. Iako su primanja u Švedskoj gotovo četiri puta veća, cijene osnovnih namirnica i higijenskih proizvoda su niže nego u BiH, što dodatno pokazuje koliko su marže i troškovi u domaćim trgovinama nerealno visoki. Građani BiH s manjim primanjima plaćaju skuplje osnovne proizvode nego stanovnici jedne od najbogatijih zemalja Evrope.

Prema istraživanju cijena u prodavnicama u drugom najvećem gradu u Švedskoj – Geteborgu i glavnom gradu BiH – Sarajevu, primjetna je velika razlika. Da su stvari u ovoj zemlji izmakle kontroli, naglašava u razgovoru za N1 i predstavnik Udruženja za zaštitu potrošača “Futura” Marin Bago.

“Najkraće moguće rečeno: Nema ovdje nikakvim mudrolija, jednostavno nas deru ko’ zečeve!”, kaže Bago.

Iako bi domaći proizvodi trebali biti pristupačniji građanima BiH, cijene nekih od najpoznatijih bh. brendova u Švedskoj su niže nego u BiH. Ovo dodatno pokazuje koliko su marže u domaćim trgovinama visoke i koliko potrošači plaćaju više nego što bi trebalo.

Poređenja cijena bh. proizvoda u Švedskoj i BiH pokazuju jasne razlike, a to pogledajte u grafici ispod.

“Nema o tome govora da su posrijedi nekakve carine, ekonomija i porezi drugih zemalja, jednostavno po srijedi je pljačka bh. građana. I lijekovi su skuplji u BiH, nego u Švedskoj. Na našem čovjeku možete zaraditi na hrani i lijekovima, i to se koristi. Mnogi trgovci, kako domaći, a i strani, to koriste. U većini tržnih lanaca, strani su vlasnici, nisu državljani BiH. S jedne strane stvar pohlepe, a s druge šutnja naše administracije, bezidejnost, ameterizam i donošenje odluka koje će to sve još više zakomplicirati”, mišljenja je iskusni ekspert za zaštitu potrošača.

Damping ili nepravedan sistem?

Zašto je domaći proizvod jeftiniji u inostranstvu nego u BiH, ekonomski analitičar Admir Čavalić za N1 komentariše, da postoji mogućnost da neki proizvođači koriste “damping cijene” kako bi ušli na nova tržišta.

“‘Damping’ je strategija gdje se cijene snižavaju ispod troškova kako bi se osvojio udio na tržištu, a kasnije se postepeno vraćaju na viši nivo. Ipak, cijene u trgovinama ne zavise samo od proizvođača, već i od trgovinskih lanaca i njihovih marži. Ključno pitanje koje treba postaviti jeste: Zašto drugi ne ponude nižu cijenu i tako privuku potrošače”, zaključuje Čavalić. No, državljani Švedske sa kojima smo razgovarali, tvrde da “damping strategija” u ovoj državi nije moguće, te da su bh. proizvodi godinama na njihovim policama.

Kada su u pitanju higijenske potrepštine, poređenja radi, Nivea krema od 150 ml u švedskim trgovinama košta 29,95 kruna (5,15 KM), dok u BiH ista krema dostiže cijenu od 10,25 KM. Nivea gel za tuširanje u Švedskoj je 22 krune (3,80 KM), dok građani u BiH za isti proizvod plaćaju 6,65 KM.  Slična situacija je i s dezodoransima – Dove u stiku u Švedskoj je 31,95 kruna (5,50 KM), dok u BiH košta 8,45 KM. Rexona u stiku ima istu cijenu – 5,50 KM u Švedskoj, dok u BiH košta 8,45 KM. Još primjetne razlike u higijenskim potrepštinama pogledajte u grafici ispod.

Puter od 500 g u Švedskoj košta 58 kruna (10,15 KM), dok u BiH nije dostupan u toj veličini, ali 200 g putera u Švedskoj je 34,95 kruna (6 KM), dok u BiH dostiže cijenu od 7,55 KM. Tost hljeb u Švedskoj je 17,95 kruna (3 KM), dok je u BiH skuplji i košta 3,80 KM. Kilogram limuna u Švedskoj košta 6,95 kruna (1,20 KM), dok u BiH dostiže 1,95 KM.

Švedska je jeftnija i po omiljenim slatkišima. Nutella (630 g) u Švedskoj košta 48,95 kruna (8,40 KM), dok u BiH je 12,75 KM. Kinder Bueno  u Švedskoj 9,90 kruna (1,70 KM), dok u BiH dostiže 2 KM. Toffifee bombonjera u Švedskoj 20,90 kruna (3,60 KM), dok u BiH košta 5,10 KM.
Ferrero Rocher (200 g)  u Švedskoj 56,90 kruna (9,80 KM), a u BiH 11,30 KM.

Alkohol i duhanski proizvodi odavno luksuz u Evropi. U BiH još uvijek u u skladu sa našim plaćama. Ipak, tokom ovog mjeseca, stižu nova poskupljenja cigareta.

“Na akcize od duhana, BiH prihoduje više od milijardu KM, na akcize od alkohola isto. Svaka normalna zemlja u EU, akcize, to su ogromni novci od alkohola i duhanskih proizvioda, ulaže u obrazovanje i zdravstvo. Možete misliti šta bi se desilo od naše zemlje kad bismo taj novac ulagali u obrazovanje i zdravstvo, a ne samo ga onako potrošili, ne bi nam niko mogao vidjeti kraj. Međutim, ovdje imamo svake godine rekordno punjenje proračuna, a kvalitet i život građana je sve lošiji i lošiji. To je nedopustivo i neoprostivo. Mi moramo pronaći snage, iako nas je malo, iako smo izgubili intelektualni kapacitet, iako smo zemlja sa velikim brojem starijeg stanovništva, moramo pronaći snage da se tome odrupremo ili nas jednostavno neće biti. Nije to dugoročna pretpostavka, pričamo to već za 3 do 5 godina u budućnosti”, ističe Bago.

Danas nastavak bojkota

Nakon jednodnevnog bojkota trgovina koji je održan u prošli petak, 31. januara, akcija je najavljena u petak i subotu s porukom – “Ne kupuj!”. Ispred Facebook grupe “Bojkot BiH”, koja stoji iza akcije, najavljeno je da se bojkot nastavlja do ispunjenja zahtjeva i smanjenja cijena.

Inicijatori akcije pozvali su građane da racionaliziraju potrošnju ostalim danima, kupuju samo nužne namirnice, te da ne kupuju ništa danas i sutra. Uspješnost prvog bojkota teško je procijeniti, iako su fotografije s terena prikazivale poprilično prazne trgovine, podaci poreznih uprava iz RS i FBiH pokazuju da se građani u većem broju nisu odazvali akciji.

Bago bojkot smatra pozitivnim, te mu je drago što su konačno potrošačke teme na stolu i što građani pokazuju volju za aktivizam, no, kako kaže, sumnja da će se bojkotom riješiti sve.

“Ali dobro je pokazati snagu i zajedništvo i bilo bi dobro da tražimo prave zahtjeve na pravoj adresi, a to su vlade, gradske, općinske, federalne i državne. Mi želimo da se smanjuju pojedinačni iznosi potrošačke košare koja je enormna za naša primanja. A to je sve nadležnosti kako općina, gradova, Federacije, države itd. Smanjenjem tih pojedinačnih iznosa iz potrošačke kore, mi ćemo direktno popraviti naš kvalitet življenja”, naglašava on.

Volja trgovca, a ne mjera Vlade

Rezultat prvog bojkota građana u Bosni i Hercegovini ipak vidljiv. Amir Hasičević, federalni ministar trgovine, najavio je da do petka snižavaju cijene 50 osnovnih namirnica.  Najavljeno je i “zaključavanje cijena” dok će se odluka o kojim proizvodima se radi saznati početkom sljedeće sedmice. Kada je u pitanju Republika Srpska, ovaj entitet planira uvesti nultu maržu na određene proizvode, a trgovački lanci su u tome saglasni.

Ipak Bago smatra da nam i to aman nešto neće pomoći.

“Kupujući sve te proizvode možda ćemo na potrošačkoj košari od 3.150 KM uštediti 50 KM. Uvijek ističem, to je dobra volja trgovaca, i to nisu mjere Vlade. Mi očekujemo mjere od ljudi koje plaćamo i koji su nadležni da nešto urade, a uporno to ne rade. Kad čujem da poslodavci i trgovci izlaze u susret, a Vlada šuti, meni škoči tlak”, govori on.

Poskupljuje hljeb

Iako BiH ima potencijal za vlastitu proizvodnju, značajan dio prehrambenih proizvoda se uvozi iz inostranstva. To što ne proizvodimo svoju hranu, smatra Bago, govori nam da smo jedna potpuno amaterska zajednica.

“Mi uvezemo 70 posto hrane koju pojedemo. Apsolutno se mi tu ništa ne pitamo. Ako niste u stanju dići svoju poljoprivredu, stočarstvo, voćarstvo, onda ste stvarno mutavi. I nama se to dešava dugi niz godina. Imamo neznalice u vladi, mutavce i jednostavno nemamo svoju hranu i svoje robne rezerve. Mi teoretski ne bismo trebali postojati. Jedno pravo pitanje je – kako mi uopšte postojimo kao država”, ogorčeno će Bago.

Najavljeno februarsko poskupljenje hljeba dodatno će opteretiti budžete domaćinstava, dok u Švedskoj, zemlji sa znatno većim standardom, osnovne namirnice ostaju jeftinije nego kod nas. Građani su ogorčeni i sve glasnije pozivaju na novi bojkot trgovina i proizvoda čije su cijene neopravdano visoke.

(TIP/Izvor: N1/Autorica: Berina Bahtanović)