U Bosni i Hercegovini je nastavljen trend rasta broja registriranih novih automobila – za godinu dana je za 46.200 povećan broj putničkih automobila.

„Mašala, sve se nešto žalimo na krizu, a vidi kakvi se automobili voze i koliko ih ima. Sve po jedno gotovo u svakom, a žalimo se da se nema ni para ni parkinga“, prije nekoliko dana komentariše jedan vremešni Sarajlija koji je, nedaleko od Vilsonovog šetališta, svjedočio saobraćajnom kolapsu.

A ti kolapsi na toj lokaciji su svakodnevnica u poslijepodnevnim satima, kada se ljudi vraćaju sa posla, svraćaju u vrtiće po djecu…

Da je gospodin sa početka teksta u pravu, da je sve više automobila na ulicama dok je, kako se smatra, sve manje stanovnika u BiH, pokazuju podaci koje je objavio specijalizirani automobilskih portal Proauto.

U Bosni i Hercegovini je nastavljen trend porasta broja registriranih novih automobila. Prema njihovim podacima za godinu dana je za 46.200 povećan broj putničkih automobila (godinu dana ranije taj broj je bio 37.766). Na saobraćajnicama u Bosni i Hercegovini ima 1.091.977 putničkih vozila.

Opterećena infrastruktura

„Porast broja registrovanih putničkih vozila na cestama u Bosni i Hercegovini jeste nastavak svojevrsnog trenda povećanja, ali se nažalost ne radi o automobilima koji mogu popraviti opšte stanje voznog parka. Prosječna starost svih putničkih automobila na našim cestama je i dalje 18 godina i takav trend stagnacije imamo već desetak godina unazad“, kaže za Al Jazeeru Almir Grebović, glavni urednik Proauta.

„I jedan i drugi podatak bi mogli biti zabrinjavajući. Prema logici će 42.000 dodatnih automobila na cestama opet opteretiti infrastrukturu i stvoriti puno veće gužve na cestama, čemu naravno već svjedočimo, te će dodatno opteretiti saobraćaj u mirovanju u urbanim dijelovima države. Također, među ovih 42.000 dodatnih automobila najmanje je novih, a najviše onih koji su stari između 12 i 14 godina, pa je jasno da se radi o uvozu polovnih i već istrošenih automobila.“

Kada je riječ o polovnim automobilima, oni uglavnom dolaze iz Zapadne Evrope, a naš sagovornik navodi kako je 2024. godine bio prisutan veliki porast broja ovakvih automobila.

„U BiH je u 2024. godini registrovano gotovo 74.000 ovakvih automobila i, nažalost, svi su gotovo na kraju svog radnog vijeka. Oni nisu prepreka razvoju tržišta novih automobila, jer se uglavnom radi o automobilima čija je cijena niža od najjeftinijeg novog automobila koji se može kupiti u BiH. Problem je ekonomske prirode i finansijske moći tržišta.“

„Kupci se ne opredjeljuju za polovne automobile zbog toga što ih žele, nego zbog toga što su im novi automobili finansijski nedostižni. Govorimo li o kupovini novih automobila, većina kupaca su državne institucije i uspješna preduzeća, a kad govorimo o kupovini uvezenih polovnih automobila u gotovo 99 posto slučajeva radi se o pojedincima, odnosno fizičkim licima, što dovoljno slikovito govori o tome kakvo je automobilsko tržište u BiH“, objašnjava Grebović.

Šteta: Alarmantno povećanje broja vozila

Na ovaj problem nedavo je upozorio i Adnan Šteta, ministar saobraćaja Kantona Sarajevo. Prema njegovim riječima, alarmantno je, ne samo u Sarajevu, nego u cijeloj Evropi, značajno povećanje broja vozila.

“Samo u Sarajevu u proteklih deset godina imamo više 45.000 registrovanih vozila nego što je to bilo prije deset godina i svakako da to doprinosi i određenim gužvama u saobraćaju koje usporavaju prije svega autobuski, minibuski i trolejbuski saobraćaj”, izjavio je Šteta.

Napomenuo je kako se rade nove saobraćajnice i obnavljaju stare, te da je u protekle četiri godine obnovljeno više od 200 saobraćajnica.

“Pustili smo konačno i spojili ulicu Džemala Bijedića i Devetu transverzalu sa spojem s autoputem. Radimo intenzivno na Prvoj transverzali, na dijelu od Šipa prema Vogošći. Vrlo brzo će završiti javna nabavka, odnosno tender za nastavak gradnje Južne longitudinale koja će se početi raditi na proljeće ove godine. Radimo dosta, posla je puno, kao i izazova”, rekao je Šteta.

(TIP/zvor: Al Jazeera i agencije/Foto: Ilustracija/Fena)