Satnica radniku u Federaciji BiH jedna je od najnižih u Evropi. Nažalost, fokus je već danima na odluci Vlade FBiH o minimalcu od 1.000 KM, a o satnici niko ne razgovara iako je ona regulisana kolektivnim ugovorima koji se u nekim sektorima ne mijenjaju već godinama.

O tome danas neće raspravljati ni članovi Ekonomsko-socijalnog vijeća.

Dodatne mjere

Članovi ESV-a raspravljaće o odluci Vlade Federacije BiH da minimalac poveća na 1.000 KM, te pokušati pronaći kompromis.​ Safudin Čengić, predsjednik ovog tijela, kaže kako je razgovarao sa predstavnicima Vlade, poslodavaca i sindikata.

– Cilj svima je da dođemo do određenog rješenja, da radnik bude zadovoljan i dobije platu koju je Vlada odredila, a da poslodavci budu rasterećeni određenim oslobađanjem i subvencijama koje će naknadno biti utvrđene. Na sjednici ćemo pokušati da dogovorimo da u narednih 20-ak dana dobijemo sve relevantne dokumente i mjere Vlade kojima će rasteretiti privredu, kaže Čengić.

Iako će radnici s minimalnim primanjima u februaru dobiti više novca, zbog rasta cijena hrane i usluga više će i trošiti na hranu i osnovne potrepštine. Postavlja se pitanje zašto je fokus na minimalcu, kada u okruženju i u zemljama EU kojoj BiH stremi, cijena satnice rada svake godine raste.

Prema podacima do kojih smo uspjeli doći, u prošloj godini rudari su ti koji su imali najmanju satnicu između 2,70 i tri KM. U sektoru građevinarstva od 2021. godine satnica je 3,25 KM, a u trgovine 3,5 KM. Tako je i u ostalim uslužnim sektorima. Podsjetimo, cijena satnice reguliše se kolektivnim ugovorima.​ Poređenja radi, cijena sata jedne čistačice na moru u Hrvatskoj je približno 20 eura (39,14 KM).

Safudin Čengić ističe da se svuda u svijetu određuje minimalna satnica rada, a ne minimalna plaća.

– Razlog je taj što će neko raditi 100, a neko 180 sati. Prema tome, on se plaća prema provedenim satima na radu. O tome ćemo razgovarati kada Vlada bude donosila izmjene Zakona o radu i o kolektivnim ugovorima, ističe Čengić.

Naglašava da, neovisno o minimalnoj plati, Centrotrans obračunava i uvijek je obračunavao satnicu.

– Normalno, podijelite sada platu, koja je definirana kao minimalna, sa brojem sati i dobijete satnicu. To je na 176 sati, onda jedan mjesec imate 168 sati, 176 sati, a treći 184 sata i onda množite, kaže Čengić.

Objašnjava kako je to normirano, te da postoji razlika u plaći između dva čovjeka koja rade isti posao, a ta razlika zna biti i 1.000 KM.

Važno je i iskustvo

– Razlog je što je neko radio više sati, imao bolji učinak, bolje poslovne rezultate i nagrađen je po tome. Znači, vi imate satnicu, ali imate i normu i na normu smo više fokusirani, govori Čengić.

Mersiha Beširović, predsjednica Sindikata radnika u trgovini, za Oslobođenje ističe kako je satnica u ovoj oblasti 3,50 KM još od prije dvije godine.

– Naša bojazan je da će zbog minimalca cijela priča o satnici ostati u sjeni, što će na kraju rezultirati time da će radnik koji je tek počeo raditi biti sa plaćom na istom nivou kao i radnici koji imaju više godina radnog iskustva i rade na odgovornijim pozicijama, ističe Beširović i dodaje da Sindikat trgovine ne sjedi u ESV-u i komunikacija je loša.

Nada se da će neko pokrenuti pitanje satnice ne samo u trgovini nego i u drugim sektorima.

(TIP/Izvor: Oslobođenje/Autorica: Mirsada Lingo Demirović)