Europol je objavio svoje izvješće o tome kako najopasnije kriminalne mreže u Europskoj uniji zloupotrebljavaju pravne poslovne strukture kako bi ojačale svoju moć i proširile kriminalne operacije. Koriste tvrtke za pranje novca, narušavanje konkurencije, uspostavljanje monopola i potkopavanje onih koji posluju po zakonu.

U Italiji se jedno vrijeme nije moglo graditi bez mafije. U Pločama je pronađena droga u kontejnerima legitimnih kompanija. Rečenica ‘Sumnja se da su se udružili u zločinačku organizaciju i počinili kazneno djelo zloporabe povjerenja u gospodarskom povjerenju’ često puni novinske stupce. Sada je Europol objavio izvješće “Iskorištavanje legitimnosti: Kako najopasnije kriminalne mreže EU-a zloupotrebljavaju pravne poslovne strukture”.

To izvješće nadovezuje se na Europolovu studiju iz travnja 2024. godine, “Dekodiranje najopasnijih kriminalnih mreža EU-a”, koja je identificirala zloupotrebu pravnih poslovnih struktura kao ključnu karakteristiku tih mreža. ”Na zahtjev Vijeća za pravdu i unutarnje poslove Europske unije, Europol je proveo detaljnu procjenu kako bi pružio dodatne uvide u način, razloge i mjesta na kojima se ova zloupotreba događa”, pišu u priopćenju.

Miješanje legalnih i ilegalnih aktivnosti

Laički rečeno, kriminalci peru novac od ilegalnih aktivnosti, primjerice, prodaje droge ili reketarenja kroz legalne biznise. Koriste tvrtke za transport kako bi švercali drogu, ljude, oružje. Istiskuju i guše konkurentske tvrtke koje posluju legalno kako bi uspostavili monopol i time povećali svoju moć.

”Poslovanja koja zahtijevaju gotovinske transakcije, osobito, koriste se za prikrivanje aktivnosti pranja novca, stvarajući nepravedne prednosti koje potkopavaju legitimne poduhvate”, stoji u istraživanju. Prema Europolovim podacima, 86 posto najopasnijih kriminalnih mreža EU-a koristi pravne poslovne strukture za prikrivanje onoga što rade, olakšavanje pranja novca i širenje kriminalne mreže.

Najveća je prijetnja infiltracija članova zločinačkih organizacija u menadžment i uprave, kao i kad su vlasnici. Tvrtke kojima su vlasnici pripadnici zločinačkih organizacija miješaju legalne i ilegalne aktivnosti ili su samo ‘fronte’, odnosno paravani. Velika prijetnja su i pojedinci koji zloupotrebljavaju svoje legitimne pozicije u tvrtkama ili javnim institucijama kako bi pomogli kriminalnim organizacijama.

”Ovi pojedinci, često zaposlenici, menadžeri ili direktori, koriste svoj pristup, znanje i utjecaj da potpomažu kriminalne aktivnosti”, piše Europol. Naglašavaju i da se to ne odnosi samo na najopasnije kriminalce koji se bave švercom narkotika, oružja niti na klasičnu mafiju.

Korupcija potpomaže kriminal

Prijetnja normalnom funkcioniranju društva su i javni službenici koji zagrizu u korupciju, kao i menadžeri i direktori privatnih tvrtki koji kaznenim djelima izvlače novac iz tvrtki, prijavljuju se na javne natječaje s ciljem da novac ukradu, kao i oni koji namjerno tvrtke tjeraju u stečaj kako bi pribavili nepripadnu korist pod krinkom nesretnih okolnosti. Europol ističe četiri bitna zaključka iz istraživanja.

Kriminalno vlasništvo i infiltracija: Visokorazinska infiltracija ili potpuna kontrola nad pravnim poslovima omogućuje kriminalnim mrežama da nesmetano kombiniraju legalne i ilegalne aktivnosti. Neke tvrtke osnovane su isključivo kao paravan za kriminalne operacije, dok su druge preuzete kako bi služile dugoročnim kriminalnim ciljevima.

Međunarodna zloupotreba: Iako je zloupotreba pravnih poslovnih struktura globalni fenomen, većina poduzeća koja se zloupotrebljavaju ili infiltriraju kriminalnim mrežama sa sjedištem u EU-u (70 posto) posluje unutar EU-a ili u susjednim zemljama. Unatoč tome, značajan udio kriminalnih mreža EU-a povezan je s pravnim strukturama smještenima na drugim dijelovima svijeta. Kriminalno infiltrirane poslovne strukture nalaze se u gotovo 80 zemalja širom svijeta.

Prijetnje iznutra: Zaposlenici, menadžeri ili izvršni direktori na legalnim pozicijama sve se više iskorištavaju od strane kriminalnih mreža kako bi stekli pristup, znanje i utjecaj na poslovanje.

Omogućavanje više vrsta kriminala: Kriminalno kontrolirane tvrtke često služe nekoliko mreža istovremeno, omogućujući razne oblike ozbiljnog i organiziranog kriminala.

Umjesto voća – kokain

Primjer je zločinačka organizacija koja je najprije 10 godina stvarala mrežu tvrtki koje se bave međunarodnom trgovinom voća u raznim zemljama Europe, kako bi uz banane prevozili i kokain. Dio toga je završio i u luci Ploče, kao i u jednoj poslovnici trgovačkog lanca u istom gradu.

Mreža kompanija se širi, a glavni akteri kontroliraju niže rangirane članove organizacije koji otvaraju međunarodne tvrtke u EU. Drugi članovi su zaduženi za logistiku kompanija i suradnju s carinskim službenicima, ili pak nadgledanje granica i dijeljenje informacija kako bi se transport nesmetano odvijao. Neki idu toliko daleko da se sami infiltriraju u carinske službe. Tu su i brokeri koji su poveznica između europskih tvrtki i tvrtki u Južnoj Americi.

Proučili su 821 najopasniju mrežu kriminalaca, a rezultati kažu da su u svim sektorima. Tri sektora koja su najpogođenija su logistika, poslovi koji rade s gotovinom (posebno ugostiteljstvo) i građevina. Tvrtke u tim područjima se koriste za gotovo sva kaznena djela osim cyber zločina.

Tvrtke koje se bave logistikom se većinski koriste za šverc, ali i za prijevoz ukradenih vozila i krivotvorene luksuzne robe poput torbica i cipela. Ovo uključuje i zloporabu taksi kompanija za prijevoz ljudi, primjerice šverc migranata. Kad su u pitanju poslovi koji većinski posluju gotovinom, oni se iskorištavaju za trgovanje drogama, iznudu, reketarenje, švercanje migranata i trgovinu oružjem, ali tako da se u takvim ugostiteljskim objektima ugovaraju poslovi, od tuda se prodaje ilegalna roba ili su pak standardni paravani. Tvrtke u građevini se većinski koriste za pranje novca, zločine protiv javnog interesa, izvlačenje novca preko javnih natječaja i šverc migranata. Osim što mogu služiti kao tvrtke u koje se ulaže gotovina stečena kriminalnim radnjama, pa se tako ‘opere’ novac, često se koriste i za unajmljivanje skladišta koja onda služe za ilegalne aktivnosti.

(TIP/Izvor: Forbes BiH/Autorica Laura Šiprak, Forbes Hrvatska/Foto: Europol)