Savez zadruga u Federaciji Bosne i Hercegovine okuplja više od 600 zadruga koje imaju više od 2.000 zaposlenih, 10.000 zadrugara i 25.000 proizvođača sa ugovorenom proizvodnjom, istaknuto je u srijedu u Sarajevu na Konferenciji o zadrugarstvu Federacije BiH.   

Predsjednik Saveza zadruga u Federaciji BiH Senad Ćerimović je rekao da godišnje ostvare promet veći od 150 miliona KM i isplate više od 120 miliona KM poljoprivrednim proizvođačima kojima organizuju poljoprivrednu proizvodnju.

“Organizovali smo konferenciju s ciljem da sagledamo postojeće stanje, upoznamo javnost sa našim aktivnostim i da pokušamo animirati državni sektor da radi kao što se radi u Evropskoj uniji”, izjavio je Ćerimović.

Dodao je da se 90 posto zadruga bavi poljoprivrednom proizvodnjom, ali tu su i štedno-kreditne i zadruge koje se bave i turizmom. Ćerimović je ocjenio da stanje u poljoprivredi BiH nije zadovoljavajuće. Postoje poticaji i određeni razvoj, ali postoji i nelojalna konkurencija, a kapitalne investicije nisu dovoljne. Poseban problem je demografske prirode s obzirom da nas je, kako je rekao Ćerimović, sve manje u ruralnim djelovima, kao i u urbanim djelovima većine Federacije BiH.

“Riješili smo dio proizvodnje koji možemo nesmetano izvoziti u Evropsku uniju, a očekujemo od državnih institucija da završe i ostale procese kako bi mogli nesmetano  izvoziti svoje robe u EU”, istakao je Ćerimović.

Univerzitetski profesor Ahmed Džubur ukazao je na potrebu temeljite transformacije zadrugarstva Federacije BiH u moderno, funkcionalno zadrugarstvo na osnovama zadrugarstva EU.

“U skladu sa preporukama Evropske unije i budućim putem BiH u članstvo u evropskim integracijama, te u skladu sa aktuelnom Strategijom poljoprivrede i ruralnog razvoja 2021-2027. znači da se mora potpuno transformisati i početi igrati ulogu u agraru i ruralnom razvoju Federacije BiH kao što je to i predviđeno, a ne da bude samo sebi svrha”, rekao je Džubur.

Naveo je da je potrebno  da se donese zakon o zadrugarstvu, uradi operativni program razvoja zadrugarstva, poradi na zaštiti zadružne imovine, koja je izuzetno vrijedna i da zadruge konačno počnu raditi ono što je u interesu zadrugara, a to je naprimjer obezbjeđivanje sjemenskog sadnog materijala, zaštitnih sredstava i što je najbitnije, tržišta uz objedinjavanje ponude, odnodno praktično sve ono što u funkcionalnim evropskim državama zadrugarstvo stvarno znači. 

Predsjednik Savjeta za unapređenje zadrugarstva Republike Hrvatske Nebojša Jerković govorio je o evropskom i zadrugarstvu u Hrvatskoj.

“Zadruge u Hrvatskoj, pa tako i u EU imaju dugu tradiciju. Više od 150 godina samo u Hrvatskoj, a skoro 200 godina su u Europi prisutne kao jedan važan privredni subjekt i predstavljaju zamašnjak novog plana, zelenog plana EU. Od samog početka zajedničke poljoprivredne politike EU zauzete su pozicije da se treba koncentracijom proizvodnje, odnosno objedinjavanjem i stvaranjem zajednica napraviti iskorak u dostatnosti hrane europske zajednice. Tako da je cijela priča oko zadruga u biti borba za život, za poljoprivredu i hranu”, naveo je Jerković.

(TIP/Izvor: Fena)