Globalna je težnja apsolutne promocije zelene energije u svim segmentima života, bar u razvijenom dijelu svijeta. Dokle to ide govori podatak da Danska uvodi porez na emisiju metana i amonijaka sa stočnih farmi a Kanada zakon po kome će sankcionisati sve one koji promovišu na bilo koji način upotrebu fosilnih goriva.

Najviše je izražena u proizvodnji električne energije gdje većina država svijeta ima utvrđene mehanizme za promociju i podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, među kojima je i Bosna i Hercegovina, sufinansiranjem njene proizvodnje a što je definisano nizom propisa na entitetskom nivo obzirom da je energija u njihovoj nadležnosti.

Promocija proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u Federaciji BiH izuzetno je aktualna nekoliko zadnjih godina i zanimljivo je pogledati koliki su zapravo efekti njene promocije. Koliko Federacija BiH proizvodi električne energije iz obnovljivih izvora u posljednjih nekoliko godina? Šta je uzrok da proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora nema potreban intezitet bez obzira na donošenje nekoliko zakonskih i podzakonskih akata koji regulišu njenu proizvodnju i osjećaj da je ona još uvijek rezervisana samo za pojedince.

Danas u Federaciji BiH, podaci FERK-a za 2023.godinu, kao obnovljivi izvori električne energije koriste se tri velike i sedam malih hidroelektrana i jedna vjetroelektrana u vlasništvu JP Elektroprivreda BiH, sedam hidroelektrana i jedna vjetroelektrana JP Elektroprivreda HZ HB, 63 mini i male hidroelektrane u privatnom vlasništvu, 897 privatnih solarnih elektrana, dvije vjetroelektrene i 4 postrojenja na biogas u privatnom vlasništvu. Svi oni proizvode električnu energiju i istu putem dva javna preduzeća, dvije elektroprivrede, isporučuju krajnjim potrošačima. Kao proizvođači električne energije pomoću solarnih elektrana pojavljuje se još nekoliko proizvođača za vlastitu potrošnju, elektrane instalisane na krovovima proizvodnih hala, i ova prozvodnja ne ulazi u ukupnu proizvodnju, ne vrši se njena isporuka krajnjim potrošačima. Takođe, prema podacima FERK-a, u narednoj tabeli dati su podaci o proizvodnji električne energije u Federaciji BiH za period 2014-23. godina u GWh.

Najveća proizvodnja električne energije u Fedraciji BiH u posljednjih desat godina ostvarena je 2018. godine i iznosila je 9 455 GWh, dok je najmanja bila 2022. godine u iznosu 7 652 GWh.

Proizvodnja električne energije iz velikih hiroelektrana zavisi od hidroloških prilika i značajno varira od godine do godine. Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora (male i mini hidroelektrane, vjetroelektrane, solarne elektrane i biogas), što i jeste tema ove analize, za deset godina porasla je sedam puta, u 2023. godini učestvuje sa blizu 10 % u ukupnoj proizvodnji električne energije. Međutim, ovo povećanje, na prvi pogled značajno, količinski ne prati drastično smanjenje proizvodnje električne energije iz termoelektrana, koje je sa blizu 6 000 GWh palo na ispod 4 000 GWh. Ovo znači da smanjenje proizvodnje električne energije iz termoelektrana ne prati njeno povećanje iz novih postrojenja na obnovljive izvore. Rezultat ovakvih kretanja je da je u posljednjih deset godina u Federaciji BiH smanjena proizvodnja električne energije za više od 1 000 GWh ili za blizu 12 %. Potrošnja električne energije u Federaciji BiH u 2023. godini iznosila je sa gubicima nešto iznad 7 000 GWh i u nivou je nekoliko posljednjih godina, što znači da Federacija BiH još uvijek ima višak električne energije u iznosu od oko 500 GWh. Jako je bitno da li i u kojim dijelovima i dana i godine energetski sistem F BiH ima viškove električne energije, zapravo da li je to onda kada je cijena električne energije na tržištu visoka.

Jasno je da izgradnja novih kapaciteta za proizvodnju električne energije ne prati gašenje i smanjenje proizvodnje električne energije iz postojećih izvora, termoelektrana. Jedan od razloga za to je i nedovoljna izgradnja i ulaganje u obnovljive izvore električne energije. Iako se već osjeti problem nedostatka električne energije za izvoz čijom prodajom po višim cijenama se poboljšava funkcionisanje našeg energetskog sistema, pravi problemi se mogu očekivati u slučaju hidrološki loše godine. Višak u energestoj bilansi koji smo imali 2023. godine za čas bi se mogao izgubiti, a tekuća 2024.godina je ozbiljno upozorenje na to. 

(TIP/Autor: dr.sc. Safer Demirović, dipl.inž.rudarstva)