Uz upozorenja o mogućem ratu s Rusijom u nadolazećim godinama, europske članice NATO-a već poduzimaju korake za jačanje obrane u slučaju da ruske trupe zakorače na teritorij saveza.

“Rusija se priprema za rat sa Zapadom”, izjavio je Bruno Kahl, šef njemačke obavještajne službe, krajem studenog. Ipak, Kahl je upozorio da se ne očekuje veliki napad na teritorij NATO-a, već bi Moskva mogla posegnuti za ograničenom invazijom ili pojačavanjem hibridnih ratnih taktika kako bi testirala odlučnost saveza.

NATO se priprema za oba scenarija: totalni rat i suptilnije tehnike destabilizacije u zemljama članicama saveza.

Testiranje kohezije NATO-a

“Rusija ima više opcija za testiranje kohezije saveza”, izjavio je general-pukovnik Jürgen-Joachim von Sandrart, bivši šef NATO-ovog Multinacionalnog korpusa Sjeveroistok u Poljskoj, neposredno prije napuštanja dužnosti u studenom. Hitnost situacije sada je jasna među vojnim i političkim liderima. Povjerenik Europske unije za obranu Andrius Kubilius upozorio je u rujnu kako bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao biti spreman za sukob s NATO-om i EU u roku od šest do osam godina.

Estonska obavještajna služba upozorila je kako NATO može očekivati “masovnu sovjetsku vojsku” u sljedećem desetljeću ako Rusija uspješno reformira svoju vojsku. Iako bi takva vojska bila “tehnološki inferiorna” NATO-u, njena “vojna moć bila bi značajna”. Kubilius je naglasio kako NATO mora ozbiljno shvatiti ova upozorenja i hitno se pripremiti.

Baltik i Istočna Europa u prvim redovima

Ruska invazija na Ukrajinu potaknula je Švedsku i Finsku da se pridruže NATO-u, čime je značajno produžena granica saveza s Rusijom. NATO sada nastoji povećati izdvajanja za obranu iznad ciljanih 2% BDP-a, ali mnoge su europske zemlje povijesno zaostajale za tim ciljem.

Zemlje na istočnoj granici NATO-a prednjače u jačanju obrane. Baltik – Latvija, Litva i Estonija – već su potpisali sporazume o jačanju zaštite svojih granica s Rusijom i Bjelorusijom, ključnim saveznikom Moskve. Estonija je najavila izgradnju mreže bunkera, dok Litva podiže prepreke poput “zmajevih zuba” za zaustavljanje tenkova.

Poljska, suočena s prijetnjama iz Kalinjingrada i Bjelorusije, ulaže više od 2.5 milijardi dolara u projekt “Istočni štit”, najveću operaciju jačanja svoje istočne granice od 1945. godine.

Civilna obrana u fokusu

Pripreme nisu samo vojne. Švedska, Finska i Norveška objavile su vodiče za građane o postupcima u slučaju rata, dok Litva planira potrošiti 12 milijuna eura na izgradnju skloništa do 2025. godine. Njemačka je počela izrađivati popis skloništa za civilnu upotrebu, a Latvija priprema 5000 podzemnih objekata za smještaj građana.

Baltik i istočna Europa naglašavaju potrebu za snažnijom zračnom obranom. Mađarska je već postavila sustave za kontrolu zračnog prostora na sjeveroistoku zemlje, dok NATO saveznici razvijaju integrirane sustave zračne i raketne obrane, učeći iz iskustava ruske agresije na Ukrajinu.

Zapadna Europa zaostaje

Dok su Poljska, Baltik, Finska i Švedska značajno povećali ulaganja u obranu, zapadnoeuropske zemlje djeluju sporije. Velika Britanija, Francuska i Njemačka tek planiraju dosegnuti cilj NATO-a od 2% BDP-a, dok Estonija, Litva i Poljska već daleko premašuju taj prag.

Admiral Rob Bauer, vrhovni vojni dužnosnik NATO-a, upozorio je kako europska industrija mora biti spremna za ratne scenarije. “Iako vojska dobiva bitke, ekonomije dobivaju ratove”, zaključio je Bauer.

(TIP/Izvor: Index.hr/Foto: X)