FBiH ima najveća i najskuplja opterećenja cijene rada u Evropi. Usporedbe radi, u Hrvatskoj na istu bruto platu kao radniku u Federaciji BiH tamošnji radnik dobije 248 eura više, kažu poslodavci.

Fiskalni set zakona je jedan od ključnih elemenata svakog državnog sistema. U bosanskohercegovačkom entitetu Federacija BiH je ovaj lančani proces otkočen nakon što se punu deceniju najavljivao njegov start. Vlada entiteta, preko zastupnika i podnosilaca-pokretača parlamentarnih procedura je u proceduru uputila prva dva zakona.

Zakon o fiskalizaciji transakcija koji će se u redovnoj proceduri Parlamenta Federacije BiH naći u formi nacrta i dopuna Zakona o porezu na dohodak koji će na dnevni red po skraćenom postupku.

„Ovo je početak promjena koji radnici i poslodavci u FBiH čekaju već više od deset godina… Pred nama je zakon kojim mijenjamo postojeći Zakon o porezu na dohodak. On će omogućiti poslodavcima da isplaćuju radnicima dodatnih 200 KM (oko 100 eura) na postojeću platu i to bez poreznog opterećenja, čime će radnici imati veća primanja, poslodavci motivisanije radnike, a Federacija se odriče dijela poreza. Mjera je privremenog karaktera do sveobuhvatne promjene u oblasti poreza. Ovo je prva Vlada koja značajno podiže minimalnu platu kako bi omogućila pristojne prihode hiljadama radnika u Federaciji“, stava je Belmin Zukan, predsjednik Zakonodavno-pravne komisije Predstavničkog doma Federalnog parlamenta.

Njegov stav je ujedno i mišljenje predlagača zakona s obzirom da je poslanik vladajuće većine. Opozicija ima samo načelne zamjerke smatrajući da je ovo kupovina vremena pred izbore 2026. godine, a koja donosi samo kozmetičke promjene i minimalna povećanja neto plata od 70-80 KM (od 35 do 40 eura). Koliko tačno ne zna niko, jer nije preciziran iznos. U javnosti se komuniciralo između 1.000 i 1.200 KM (između 500 i 600 eura), ali to su minimalna primanja.

‘Dobar put do cilja’

Ukoliko bi bila ova veća brojka, onda bi ona sačinjavala 700 KM (350 eura) neto plate, na šta se dodaje topli obrok od 260 KM (130 eura), plus naknada za prijevoz od 50 KM (25 eura), te dodatak po Zakonu o dohotku od 200 KM (100 eura). Poslodavci imaju dodatni prijedlog.

„Mi smo predložili da se umjesto planiranih 200 KM (100 eura) mjesečno iz vladinog prijedloga, poveća na 450-500 KM (225-250 eura)“, konstatuje Mario Nenadić, direktor Udruženja poslodavaca Federacije BiH (UPFBiH).

„Vlada je dala svoj prijedlog i upoznala sve aktere i socijalne partnere. Zajednički cilj se nameće svima – rasteretiti poslodavce u smislu opterećenja bruto plate, kako bi veći dio izdvajanja novca išao prema radniku. Utoliko smo mi dali određene intervencije. Drago nam je da su reakcije i pozicije i opozicije u Parlamentu slične. Naš prijedlog je da prvenstveno izmjenimo terminologiju i umjesto ‘radnog učinka’ koristimo termin ‘radni rezultati i drugi oblici nagrađivanja radnika’ u dijelu Zakona koji govori o oslobađanju od plaćanja naknada na bruto platu.”

Tu bi moglo da dođe i do jedine trenutno poznate stavke razmimoilaženja, do sada prijateljski nastrojenih socijalnih partnera u procesu.

„Smatramo da je ovim činom Vlada Federacije BiH prvenstveno pokazala dobru volju da se radnicima sa najnižom platom, pogotovo u realnom  sektoru, konačno poboljša ekonomsko-socijalni položaj, što je i zahtjev Saveza samostalnih sindikata BiH. Ovo je dobar put i način da zaista dođemo do cilja. Međutim, imajući u vidu činjenicu da topli obrok i prijevoz nisu zakonske kategorije, odnosno da iste poslodavac nije dužan isplatiti ukoliko nisu propisane kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, smatramo da Uredba o minimalnim primanjima koju Vlada FBiH namjerava donijeti treba sadržavati odredbu gdje bi, pored plate i radnog učinka iz dopune Zakona o porezu na dohodak, topli obrok i prijevoz, kao i njihov iznos koji nije utvrđen kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu i ugovorom o radu, također trebao biti obavezujući za sve poslodavce“, odlučan je Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

Udruženje poslodavaca je upoznalo svoje članove o prijedlozima Vlade i optimistično gledaju na započinjanje dugo čekanog procesa.

„Mi o fiskalnim propisima, generalno, govorimo već više od osam godina. Ovo pitanje se zaista mora početi raditi i prvi korak je napravila Vlada FBiH. Reakcije našeg članstva su vrlo pozitivne i mislim da bi uz određene amandmane konačno mogli doći do korektnog i konkretnog zakonskog okvira. Mi imamo najveća i najskuplja opterećenja cijene rada u Evropi. Usporedbe radi, u Hrvatskoj na istu bruto platu kao radniku u Federaciji BiH tamošnji radnik dobije 248 eura više. U pitanju je plata od 2.000 KM ili 1.026 eura. Kada naš radnik kući odnese 500 KM (250) manje od kolege iz Hrvatske, to je ogromno. A poslodavci su istu količinu novca izdvojili“, pojašnjava Nenadić.

Smanjenje sive ekonomije

Očekujući rasterećenje trenutnog opterećenja na dohodak, poslodavci su svjesni da se radnici moraju više platiti. Ionako oskudijevaju sa bilo kakvim, a pogotovo kvalitetnim kadrom. A ko će se onda odreći novca? Odgovor se dobija kroz Zakon o fiskalizaciji transakcija.

„Taj zakon stvara ključni preduslov za početak sveobuhvatnih promjena u oblasti oporezivanja. On je pravi put ka smanjenju sive ekonomije, onemogućavanju poreznih prevara, uvođenju reda u porezni sistem i time zaštiti penzijskog i zdravstvenog sistema, odnosno ključnih sistema koji se finansiraju iz Budžeta Federacije BiH. Sljedeći korak je novi zakoni u oblasti doprinosa i oporezivanju dohotka, kroz koje će se Federacija BiH odreći oko milijardu maraka, koje će radnici dobiti direktno kroz povećanje svojih plata. Ovo su konkretne i prave promjene koje će omogućiti privredni rast i rast primanja radnika, što potvrđuju i sindikati i predstavnici poslodavaca“, mišljenja je Belmin Zukan.

I da se vratimo dohotku radnika u ovom entitetu. Od momenta usvajanja dopuna Zakona o porezu na dohodak, sve do kraja 2025. godine bi se primjenjivala isplata novčane naknade zaposleniku od neoporezovanih 200 KM (100 eura) mjesečno. Vlada namjerava potom donijeti i Uredbu kojom će propisati minimalna primanja za 2025. godinu, sa pomenutih iznosom. Hoće li biti 200 (100 eura) ili 500 KM (250 eura), te nazvan „radni učinak“ ili „radni rezultat“ nije svejedno. Misli se na one koji imaju ugovore o radu, ali su na bolovanju ili odsustvu iz drugog razloga i one koji svoju platu zarade na poslu. Novac koji poslodavci i sada kao javnu tajnu daju u kovertama radnicima na poslu, kao naknadu, bi se legalizovao.

„Savez samostalnih sindikata BiH ima vrlo korektnu saradnju sa Vladom Federacije BiH gdje rješavamo ova i sva druga pitanja, dok su  poslodavci izabrali da vode dijalog samo sa sindikatima koji im klimaju glavom. Savez samostalnih sindikata BiH to nije nikad radio, niti će raditi. Očekujemo da će se pitanje minimalnih primanja radnika u Federaciji BiH riješiti do kraja ove godine kako bi dopuna Zakona o  porezu na dohodak koja se namjerava usvojiti imala smisla“, napominje Šatorović, smatrajući da „radni učinak“ mora biti obaveza poslodavaca.

Ako je cilj poboljšati status radnika kako bi imali plate usklađene sa rastom indeksa potrošačkih cijena, onda su pred svima minimalne razlike u mišljenju.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autor: Alen Jazić/Foto: Ilustracija)