Koliko je novca donirano Bosni i Hercegovini nakon poplava, nemoguće je znati. Donacije još traju, ali i do sada transparentnost vladajućih nije bila na zavidnom nivou. Strahuje se od sličnih scenarija kao nakon poplava 2014. Lekcija izgledno nije naučena, a mještani gube strpljenje.

Spontano, mještani Donje Jablanice nezadovoljni odgovorima lokalnih vlasti 15 minuta blokirali magistralni put. A nakon toga tenzije spuštene, bar sedam dana. Geološki zavod treba da dostavi informacije o ugroženosti naselja od kamenoloma, komisija da požuri procjenu štete, a Parlament Federacije da održi hitnu sjednicu koja je već davno najavljena.

“Mi smo to već morali imati, ne znam šta je bilo da mi to do sad već nemamo, ali evo danas je u više navrata inicirano sa više adresa”, kaže Muamer Zukić, delegat u Domu naroda FBiH (SDA).

Sanela Klarić iz Inženjerske komore FBiH i delegat u Domu naroda FBiH (NS) ističe kako je inicijativa već proslijeđena predsjedavajućem.

No, predsjedavajući kaže da sjednica bez procjene štete nema smisla. Ipak bez toga mještani najavljuju u narednu srijedu magistralni put Sarajevo-Mostar blokirati na sat vremena. Već dovoljno uznemireni, jer skoro mjesec nakon nemaju informacije o tome kako je planirano da bude riješeno stambeno pitanje onih koji su bez domova ostali.

Osim Donje Jablanice gdje su mještani već pokazali bunt, ista pitanja imaju mještani Buturović Polja, Kiseljaka, Fojnice, Kreševa. Svjesni da ne može preko noći, žele ipak znati konkretne planove, ali i koliko je novca prikupljeno. Znamo da je riječ o više desetina miliona, jer donacije pristižu od organizacija, kompanija, pojedinaca, ali i država. Ali ne znamo konkretne podatke.

“Mi ćemo krajem naredne sedmice izaći sa informacijom konkretnijom da sada ne bismo iznosili neke polovične informacije i slično”, najavljuje glasnogovornica Udruženja Pomozi.ba, Saliha Rokša.

Damir Šabanović, načelnik Jablanice, tvrdi da ono što je poznato jeste da su sredstva odobrena, te da su namjenskiračuni općine transparentni.

Svaka pogođena opština ima račun, kao i pojedinci. Za određena pitanja nadležni kantoni, za nešto Federacija, za nešto država. Zbog velikog broja računa nemoguće znati konkretan iznos prikupljenog novca, vjerovatno ni približan. Kao ni kada i na koji način će biti raspodjeljen, jer ni šteta nije utvrđena, a donacije konstantno pristižu.

“Vrlo malo imamo informacije kako se to prebacuje, na koji način će to biti preraspodjeljeno budžetski i tačno u koja sredstva će biti utrošeno. Bi bilo važno da se izbjegne situacija iz 2014. godine gdje smo imali ogromnu količinu sredstava, a nakon toga vidimo da je jako malo urađeno u smislu spremnosti”, pojašnjava Denis Džidić, direktor BIRN-a.

A od poplava 2014. do nove katastrofe prošlo je 10 godina. Na prevenciji se nije mnogo uradilo, a izgleda niti na dogovoru o načinu jedinstvenog prikupljanja pomoći, kako bi transparentnost bila osigrana. Nije do komplikovanog uređenja, kaže Džidić, jer i Belgija i Švicarska su sličnog uređenja, a preraspodjele transparentne.

“Problem u Bosni i Hercegovini nije u tome što smo mi kompleksni nego što se ta kompleksnost koristi kako bi se određene stvari skrivale”, dodaje.

Sloga i udruženost svih nivoa trajala izgleda dok nije nađena posljednja žrtva. Od tad svi na svoju stranu, pokazujući da od 2014. godine lekcije nismo naučili. Bez odgovora mještani pogođenih područja sve nestrpljiviji, a vlastima osim transparentnosti, izgleda opet nedostaje i koordinacije.

(TIP/Izvor: N1/Autorica: Mirna Ždralović/Foto: F.Z./N1)