U Bosni i Hercegovini godišnje se baci gotovo 280 miliona obroka. Digitalni registar ‘Niko gladan’ ima za cilj smanjiti ovaj otpad i pomoći najugroženijima.

U svijetu se godišnje proizvede dosta hrane, ali se isto tako dosta hrane i baci. Izvještaj Ujedinjenih naroda o indeksu otpada od hrane govore da se u Bosni i Hercegovini godišnje baci gotovo 280 miliona obroka.

Smanjenje bacanja hrane je, također, važan korak u borbi protiv klimatskih promjena.

Kako bi se smanjilo bacanje hrane, osmišljen je jedinstven digitalni registar za doniranje hrane u Bosni i Hercegovini.

„Napravili smo online registar za doniranje hrane Niko gladan, koji povezuje kompanije donatore s udruženjima i javnim kuhinjama u kojima se hrani 16.800 najugroženijih sugrađanki i sugrađana. Ovaj broj ima tendenciju rasta iako svaka peta osoba u zemlji živi ispod granice siromaštva“, objašnjava Zoran Puljić, direktor Fondacije Mozaik.

‘Niko gladan. Niko sam’

Kompanije putem registra mogu obavijestiti javne kuhinje šta doniraju, bilo da je riječ o hrani pred istekom roka trajanja koja je sigurna za upotrebu ili o redovnim zalihama.

„Javne kuhinje jednim klikom mogu rezervisati ponuđenu donaciju ili njen dio te je u konačnici i preuzeti. Sve se radi online, brzo i transparentno“, rekao je Puljić.

Kampanja „Niko gladan. Niko sam“ dobila je podršku Parlamentarne skupštine BiH, što je rezultiralo dopunom Zakona o PDV-u i Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u, kojima su donacije hrane pred istek roka trajanja oslobođene plaćanja PDV-a.

„U toku je usvajanje Pravilnika o doniranju, kojim se uvodi registar za doniranje hrane. Nacrt je prošao javne konsultacije, a za dalje usvajanje potrebno je pozitivno mišljenje nadležnih entitetskih ministarstava prije nego što bude upućen u Vijeće ministara BiH“, rekao je Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane BiH.

Dokument je izrađen u saradnji s Agencijom za sigurnost hrane, koja će preuzeti nadležnost nad registrom Nikogladan.ba nakon usvajanja.

Iz Fondacija Mozaik kažu da su poslali više od 400 pisama vladinim zvaničnicima i donosiocima odluka, neumorno zagovarajući cilj – nahraniti gladne.

„Do 2023. godine, četiri godine nakon prvobitne realizacije i više od dvije godine intenzivnog zagovaranja, postignuto je ono što se činilo nemogućim: Zakon o PDV-u je prvi put izmijenjen. Do tada, zakon o PDV-u u Bosni i Hercegovini nije bio suštinski promijenjen od svog osnivanja“, napominju iz Fondacije Mozaik.

Javne kuhinje

Humanitarna organizacija Pomozi.ba svojim djelovanjem pomaže ugroženim ljudima na području cijele Bosne i Hercegovine, ali i šire.

Od svog osnivanja 2012. godine do danas Udruženje Pomozi.ba pružilo je pomoć za najmanje dva miliona osoba kroz različite projekte i humanitarne akcije.

Elvir Karalić, osnivač i predsjednik Pomozi.ba, u udruženju koje vodi ima desetke volontera i često su prvi da reaguju kad je nekome pomoć potrebna.

„Naša podrška ne završava samo kod onih kojima direktno osiguravamo obroke. Mi dostavljamo hranu i drugim udruženjima koja je dalje raspoređuju svojim korisnicima. Ova saradnja je ključna, jer omogućava da pomoć stigne i do najudaljenijih i najranjivijih zajednica.

Često imamo resurse i podršku, ali je izazov rasporediti ih i zbog toga je registar toliko važan. Zahvaljujući platformi Nikogladan.ba moći ćemo još bolje koordinirati raspodjelu hrane i učiniti je dostupnom u cijeloj Bosni i Hercegovini”, rekao je Karajlić.

Miroslav Subašić, predsjednik Udruženja “Mozaik prijateljstva” napominje da ovo udruženje pravi dnevno 700 do 800 obroka za ljude u potrebi. Vikendom se navodi priprema i više od 1.000 obroka zato što se vrši dostava.

„Imate ljude koji ne žele da se vide kako stoje u redovima, a i velika je predrasuda da u Mozaik samo dolaze beskućnici. Često nam dolaze siromašni koji ostanu bez struje. Pošto imamo i javno kupatilo, dođu da iskoriste i tu pogodnost. Žalostan sam kad vidim da mi koji najviše trebamo hranu moramo gledati kako neko drugi istu tu hranu baca“, rekao je Subašić.

‘Hrana ne stiže do javnih kuhinja’

Prema istraživanju Evropske komisije, označivanje datuma na hrani i nerazumijevanje oznaka „upotrijebiti do…” i „najbolje upotrijebiti do…”, također dovodi do nepotrebnog bacanja hrane. Subašić je naveo primjer koji to najbolje opisuje.

„Recimo riža, ona i prije isteka roka trajanja može i godinu dana da se koristi. Stručna zajednica Ministarstva zdravlja u Sarajevu je to i potvrdila. Ako je čep soka oštećen, taj sok se povlači sa tržišta i ne smije se koristiti za upotrebu. Firme moraju da ga bace, a recimo taj sok je ispravan i nije mu prošao rok. Javnim kuhinjama bi značilo da takve proizvode dobiju“, rekao je Subašić.

Kompanije, objašnjava Subašić, moraju da plate što bacaju hranu na deponiju te smatra da su i oni na gubitku.

„Drago mi je što se cijela Bosna i Hercegovina ujedinila oko ovog pitanja, međutim implementacija zakona je i dalje problem. Čovjek je i dalje gladan. Ukoliko zakon zaživi kako treba, to bi riješilo mnoge probleme javnih kuhinja širom Bosne i Hercegovine.

Međutim, to trenutno nije slučaj. Smatram da se firme moraju počinjati kažnjavati, sa po nekoliko hiljada maraka. Hrane ima, ali ona i dalje ne stiže do javnih kuhinja“, zaključio je Subašić.

U Bosni i Hercegovini trenutno ima 60-ak javnih kuhinja u kojima se hrani najmanje 16.800 ljudi. U Bratuncu je otvorena prva javna kuhinja za bebe, a u Lukavcu djeluje javna kuhinja za djecu sa invaliditetom.

(TIP/Izvor: Al Jazeera/Autorica: Brankica Smiljanić/Foto: Ilustracija)