IQ tinejdžera mogao bi na neobičan način predviđati njihovu sklonost ispijanju alkohola kasnije u životu, a znanstvenici za sada ne znaju zašto je to tako.

Viši IQ, češća konzumacija alkohola

Nova studija, objavljena u časopisu Alcohol and Alcoholism, provedena na pretežno bijelim muškarcima i ženama u SAD-u, pokazala je da što je viši nečiji rezultat na IQ testu u prvoj godini srednje škole, to je veća vjerojatnost da će kasnije, u odrasloj dobi, učestalo konzumirati alkohol.

Konzumenti vs apstinenti

U analizi su rezultati IQ testova, koji mjere opću inteligenciju osobe, mogli predvidjeti hoće li tinejdžeri sredinom života vjerojatnije postati konzumenti alkohola nego apstinenti, iako nisu mogli predvidjeti hoće li njihovo konzumiranje biti umjereno ili prekomjerno.

Za žene, umjerena konzumacija definirana je kao manje od 29 alkoholnih pića mjesečno, a za muškarce manje od 59 pića. Prekomjernim konzumiranjem smatra se sve iznad toga.

Inače, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) umjerenom konzumacijom alkohola za muškarce smatraju se do dva pića dnevno, a za žene do jednog. Ovisno o vrsti alkohola, jedno piće podrazumijeva 150 ml vina (oko jedne čaše) ili 355 ml piva (oko jedne limenke), ili 44 ml žestokog alkoholnog pića.

Rezultat je posebno zanimljiv jer su brojna ranija istraživanja pokazala suprotnu vezu kada je riječ o problemima s alkholom i ovisnosti o njemu.

Studija na 6300 ljudi

Studija je uključivala zdravstvene, obrazovne i financijske informacije od 6.300 muškaraca i žena iz savezne države Wisconsin, koji su završili srednju školu 1957. godine.

48 godina nakon mature, 2004. godine, sudionici su ispitani koliko su alkoholnih pića konzumirali u prethodnom mjesecu, kao i koliko su puta u tom razdoblju konzumirali pet ili više alkoholnih pića u jednoj prilici, što se smatra “opijanjem”.

Znanstvenicii su otkrili da je svaki porast IQ-a za jedan bod, korelirao s 1,6 postotnim povećanjem vjerojatnosti da će osoba biti umjeren ili prekomjeran konzument alkohola umjesto apstinent. Međutim, osobe s višim rezultatima na IQ testu rjeđe su prijavljivale epizode opijanja.

IQ ne određuje sudbinu

Psihijatar Sherwood Brown sa Sveučilišta Texas Southwestern Medical Center upozorio je da rezultati ove studije ne znače nužno da će IQ tinejdžera odrediti sudbinu njihove budućnosti.

No, dodao je da istraživanje sugerira da su rezultati testova IQ-a povezani s društvenim čimbenicima koji mogu utjecati na konzumaciju alkohola u srednjoj dobi.

Socio-ekonomski čimbenici

Kada su Brown i njegovi kolege sa Sveučilišta Texas uzeli u obzir socioekonomske čimbenike, otkrili su da je prihod kućanstava djelomično posredovao u vezi između IQ-a i navika konzumiranja alkohola, dok razina obrazovanja nije utjecala na tu vezu.

Naime, razina prihoda djelomično je utjecala na vezu između IQ-a i navika pijenja alkohola, potencijalno zato što viši IQ može dovesti do stresnijih poslova ili većih mogućnosti za društveno pijenje među osobama s višim primanjima.

“Iako nije moguće obuhvatiti sve temeljne mehanizme koji posreduju u vezi između pijenja alkohola i IQ-a, znamo da prihod djelomično objašnjava tu povezanost,” rekla je suautorica studije Jayme Palka, dr. sc., docentica psihijatrije.

Postoje i neke druge ranije studije koje su povezale više rezultate na IQ testovima s većim prihodima kućanstava.

No, također postoje istraživanja koja su utvrdila vezu između viših prihoda i češće konzumacije alkohola, moguće zbog dostupnosti alkohola u toj populaciji i društvenih normi pijenja povezanih s prestižom, odnosno uspjehom.

Godine 2020., analiza norveških muškaraca otkrila je da su oni s višim rezultatima na testovima inteligencije prijavljivali češću konzumaciju alkohola u svojim kasnim dvadesetima nego oni s nižim rezultatima, a opijanje je izgledalo kao pokretač te povezanosti.

No, ova nova studija u SAD-u sugerira da to možda nije slučaj kod žena. Opijanje je, u konačnici, bilo manje učestalo među ženama nego među muškarcima, a kod obje skupine, viši rezultati na IQ testovima predviđali su manju sklonost opijanju, a ne veću.

Ovo novo istraživanje provedeno je na kohorti pretežno bijelih ljudi, od kojih je većina imala diplomu prvostupnika, što znači da se rezultati možda ne odnose na druge populacije.

Istraživači sa Sveučilišta Texas smatraju da bi buduća istraživanja trebala ispitati kako je poremećaj uzimanja alkohola povezan s IQ-om te istražiti druge čimbenike koji bi mogli objasniti vezu između kognicije i konzumacije alkohola.

Rezultati studija nisu jednoznačni

Psihologinja Nataša Jokić Begić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu kaže da se u literaturi mogu naći brojna longitudinalna istraživanja o povezanosti inteligencije s učestalošću i intenzitetom konzumacije alkohola, koja prate sudionike od rane adolescentne dobi do odraslosti.

“Međutim, rezultati tih istraživanja nisu jednoznačni”, napominje Jokić Begić.

“Primjerice, nekoliko istraživanja provedenih u Švedskoj pokazuje da je viši intelektualni status izmjeren u mlađoj dobi povezan s manjom konzumacijom alkohola u odrasloj dobi. S druge strane, istraživanja u susjednoj Norveškoj pokazuju suprotne rezultate, prema kojima je viši IQ u mladenačkoj dobi povezan s češćom konzumacijom alkohola u ranoj odrasloj dobi.

Kako bi se objasnili ti različiti rezultati, razmatrani su i genetski faktori te obiteljske okolnosti. No, istraživanje provedeno na blizancima u SAD-u pokazalo je da kognitivne sposobnosti predviđaju konzumaciju alkohola neovisno o obiteljskom porijeklu i genetici. Ovo je u skladu s istraživanjem provedenim na podacima iz longitudinalne studije u Wisconsinu, koje povezuje IQ izmjeren u mladosti s navikama 47 godina kasnije”, tumači naša znanstvenica.

Važnost kulture pijenja

Ističe da ovo istraživačko pitanje zahtijeva dublje i sveobuhvatnije studije, koje bi se trebale provoditi u različitim kulturnim kontekstima, jer samo na taj način možemo dublje razumjeti povezanost kognitivnih sposobnosti i konzumacije alkohola.

“Kultura pijenja, koja varira među državama, zasigurno je jedan od ključnih čimbenika koji oblikuje rizične i zaštitne čimbenike za razvoj ovisnosti o alkoholu. Konzistentan nalaz kroz sva istraživanja jest da osobe viših intelektualnih sposobnosti, ako piju, to čine umjerenije, bez čestih epizoda opijanja, što može ublažiti štetne posljedice alkohola. Međutim, ne smijemo zaboraviti da je odavno dokazano da alkohol, osobito u pretjeranim količinama, ima štetne učinke na sve organske sustave”, poručuje Jokić Begić.

(TIP/Izvor: Index.hr/Autor: Nenad Jarić Dauenhauer/Foto: Freepik/Ilustracija)