Njemački proizvođač luksuznih automobila BMW do 2028. godine počet će serijsku proizvodnju automobila na vodik. Budući da do lanisranja automobila ima još četiri godine, Michael Rath, potpredsjednik Odjela za vozila na vodik u BMW Grupi nije otkrivao previše detalja, ali je kazao kako BMW vozila na gorive ćelije vidi kao električna vozila s drugačijim sistemom pohrane energije. Automobile na vodik pokreće goriva ćelija umjesto velike baterije, vodik iz rezervoara pod visokim pritiskom se pretvara u električnu energiju hemijskom reakcijom, a jedini ispušni plin je vodena para.

U ovaj projekt koji će unijeti nova pravila igre među velikim proizvođačima automobila BMW ulazi u saradnji sa Toyotom. Novo vozilo koristit će Toyotin skup gorivih ćelija treće generacije, za koji se očekuje da će koštati 50 posto manje i nuditi 20 posto veći domet po kilogramu vodika. Iako BMW nije otkrio koje vozilo će dobiti novi pogon, pretpostavlja se da bi to mogao biti SUV koji će se graditi na platformi BMW Neue Klasse. Putnički automobili i teretna vozila na pogonski sistem s gorivnim ćelijama koja BMW i Toyota u budućnosti zajednički razviju zadržat će prepoznatljive karakteristike ove dvije automobilske marke.

Toyota već ima serijski automobil na pogon na vodik Mirai, kao i funkcionalni prototip pick-upa Hilux, dok BMW radi na modelu iX5 Hydrogen.

Kako funkcionira pogon na vodik?

Gorive ćelije predstavljaju hibrid između motora s unutarnjim izgaranjem i baterijske tehnologije. Kao i motor s unutarnjim izgaranjem, koriste gorivo pohranjeno u spremniku – u ovom slučaju, vodik pod pritiskom, umjesto tradicionalnih goriva poput benzina, plina ili dizela. No, umjesto da spaljuju vodik, gorive ćelije omogućavaju hemijsku reakciju između vodika i kisika iz zraka, stvarajući vodu. Ovaj proces, sličan onome u baterijama, oslobađa električnu energiju koja pokreće električni motor ili više njih za pogon vozila. Jedini nusprodukt je voda, ali voda koja je čista da se mođe i piti, dok se istovremeno usisava prljavi zrak iz okoline i pročišćava, te stvara toplinska energija.

Vodikove stanice

O automobilima na vodik se donedavno stidljivo govorilo, jer su automobili na električni pogon bili top tema evropskih planova za dekarbonizacijom. I dok mnoge industrije i dalje emituju značajnu količinu stakleničkih plinova, prije svega ugljičnog dioksida (CO2), najveći pritisak čini se da ima autoindustrija.

Dok mnogi proizvođači pronalaze načine finansiranja prelaska sa motora sa unutrašnjim sagorijevanjem na motore koje pokreće električna energija, vodik dolazi kao nova alternativa vožnje tokom koje ne bi bilo štetnih emisija.

No, je li tržište spemno za njih?

Autobusi i kamioni na vodikove gorive ćelije već su prisutni na tržištu i ne fali im popularnosti, zbog čega se sve više uvode vodikove stanice za teretni prijevoz. U sljedećih nekoliko godina, vodikove gorive ćelije počet će se koristiti za pogon vozova, aviona i brodova, što će potaknuti rast broja stanica za gorivo vodikom.

Kada je o automobilima riječ, Rath naglašava da svako tržište na kojem se lansira varijanta gorivih ćelija mora imati “stvarno gustu” infrastrukturu za gorivo. Naveo je napore u Japanu, Južnoj Koreji i Kini da se izgrade stanice za gorivo na vodik i ukazao na propise Evropske unije koji zahtijevaju izgradnju stanica za brzo punjenje istosmjernom strujom za EV i vodikovih stanica za vozila na gorive ćelije.

(TIP/Izvor: Forbes BiH/Autorica: Amela Keserović Polić/Foto: BMW)