Berba šljive u gradačačkom kraju je u punom zamahu. U šljivicima se užurbano radi kako bi se gradačačka plava ljepotica na vrijeme ubrala i uskoro našla na trpezama konzumenata u zemljama Evropske unije. Šest otkupljivača kupuje šljivu i plasira na domaće i inozemno tržište.

Otkupna cijena Čanke za izvoz bila je od 90 feninga do jedne marke po kilogramu, a Stelnej se kreće od 80 do 95 feninga po kilogramu. Nakupci uglavnom kupuju šljivu za industrijsku preradu po cijeni od oko pola konvertibilne marke po kilogramu.

Ove godine očekuje se da će izvoz biti znatno veći u odnosu na raniji period. Šljive Čačanske ljepotice izvezeno je preko 75 šlepera a za najzastupljeniju sortu u gradačačkom kraju Stelnej još nema zvaničnih podataka.

Berači šljiva su u voćnjacima od ranih jutarnjih do kasnih popodnevnih sati. Dnevnica je 70 maraka i rade u prosjeku deset sati. Emina Subašić (18) iz Kerepa kod Gradačca kaže da je teško biti berač i sve zavisi od gazde do gazde.

“Trebamo obraćati pažnju da šljive nisu oštećene ledom, zatim na duple šljive i da nisu trule. Šljive trebaju da budu plave boje, da ne skidamo taj plavi prah, da su čiste i moraju biti s patlicom”, kaže Emina Subašić.

I dok otkupljivači muku muče zbog izvoznih procedura, pa šljiva danima ostaje u hladnjačama, nezadovoljni su i proizvođači. Niska otkupna cijena, manjak radne snage, tržni viškovi.

Raif Čolić je najveći proizvođač šljive na području Gradačca. U svojim voćnjacima ima 230 dunuma zasada šljive. Ove godine za izvoz je ubrano oko 425 tona šljive sorti Čačanska rana, Čačanska ljepotica i Stelnej.

“Poteška je godina za plasman šljive. Kada rodi teško je plasirati, kada ne rodi opet je teško jer valja namiriti troškove proizvodnje. Nisam nezadovoljan prinosom na 23 hektara, može se raditi i zaraditi. Malim proizvođačima je teže ali i oni nađu put da prodaju tržne viškove. Iako je dobro rodila upitan je njen plasman zbog brojnih procedura koje usporavaju otkupljivače da je dostave na strano tržište. Oni šljivu otkupljuju i lageruju ali teško ide sa izvozom”, kaže Raif Čolić.

Da problema u plasmanu tržnih viškova ima kako na domaćem tako i inozemnom tržištu potvrdio je i Edvin Taletović, direktor Proizvođačko-marketinške grupacije “Voće i povrće” (PMG-VIP) iz Gradačca.

“Sve je poskupilo a cijena je ostala ista ili niža u odnosu na prethodnu godinu. Proizvođači se s pravom žale na nisku cijenu otkupa. Država bi se trebala više uključiti kako bi olakšala i proizvođačima i izvoznicima. Teško je ući u velike tržne centre. Imamo problem sa carinjenjem i čekanjem na granici. Od petka do ponedjeljka kamioni ne prelaze granicu i to je za nas značajan problem”, ističe Edvin Taletović.

Ove godine ova zadruga otkupila je 200 tona Čačanske ljepotice, isto toliko planiraju i šljive Stelnej. Drugi otkupljivači će otkupiti i veće količine šljive. “U toku je otkup kruške a uskoro i kukuruza šećerca”, kaže Taletović.

Prema podacima Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komore BiH u 2023. godini bosanskohercegovačke šljive najviše je izvezeno na tržište SR Njemačke i to 3279 tona u vrijednosti od 7 miliona KM, slijede tržišta Austrije, Slovenije, Češke Republike i Poljske.

Podaci sa terena od proizvođača govore da je urod šljive ove godine udvostručen i očekuje se rekordna izvozna godina.

O proizvodnji, najnovijim dostignućima i modernim pristupima u uzgoju i zaštiti te plasmanu šljive bit će govora i na ovogodišnjem 51. Međunarodnom sajmu poljoprivrede i prehrambene industrije – Sajam šljive u Gradačcu, koji će se održati od 28. do 31. avgusta. Predavači s Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta Univerziteta u Sarajevu će u sklopu sajma održati predavanja o izazovima i inovacijama u voćarskoj proizvodnji. Od novih zakonskih regulativa, preko biofungicida do primjene dronova za detekciju biljnih bolesti.

“Za sve posjetioce ovogodišnjeg sajma u Gradačcu obezbijedili smo dovoljne količine konzumne šljive i svi koji dođu u naš grad imat će priliku da okuse i probaju gradačačku plavu ljepoticu”, kazao je Amir Pašalić, direktor 51. Sajma šljive.

(TIP)