Prosječan nivo cijena u Bosni i Hercegovini u 2023. godini u odnosu na prosjek 2022. godine, bio je viši za 6,1%, što je uzrokovano prosječnim rastom cijena u odjeljcima Hrana i bezalkoholna pića za 10,6%, Alkoholna pića i duhan 4,8%, Stanovanje, voda, plin, električna energija i drugi energenti za 7,4%, Namještaj, oprema za domaćinstvo, rutinsko održavanje stana za 9,3%, Zdravstvo 3,1%, Komunikacije 1,6%, Rekreacija i kultura 7,2%, Obrazovanje 2,3%, Restorani i hoteli 8,1% te ostala dobra i usluge 9,5%. U istom periodu je zabilježen pad cijena u odjeljcima Odjeća i obuća za 6,0% te Prijevoz za 4,0%, stoji u izvještaju Agencije za statistiku BiH.

Ako se uzme u obzir da je prosječna plaća u BiH 1.388 KM, a Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec januar 2024. godine 2.895 KM, postavlja se logično pitanje kako građani BiH uopće preživljavaju.

Indeks potrošačkih cijena predstavlja mjeru promjena cijena proizvoda i usluga koje domaćinstva kupuju radi zadovoljenja svojih ličnih potreba na ekonomskoj teritoriji Bosne i Hercegovine. Indeks potrošačkih cijena predstavlja mjeru inflacije u državi.

On služi za usklađivanje plaća i zarada u skladu s kolektivnim ugovorima, te penzija i socijalnih davanja. Također se koristi i za očuvanje vrijednosti kod ugovora s indeksnim klauzulama, omogućuje upoređivanje stope inflacije s drugim zemljama, upoređivanje kretanja cijena unutar zemlje između pojedinih regija, te služi kao osnov za deflacioniranje pojedinih makroekonomskih agregata u statistici nacionalnih računa i u druge svrhe.

Indeks potrošačkih cijena u Bosni i Hercegovini izračunava se na osnovu reprezentativne liste proizvoda koju u 2023. godini čini 611 proizvoda. Svakog mjeseca prikuplja se oko 21.000 cijena na unaprijed definisanom uzorku prodajnih mjesta na dvanaest geografskih lokacija (5 gradova u FBiH, 6 gradova u RS i u Brčko distriktu).

Top pet proizvoda koje BiH uvozi i izvozi

Top pet izvoznih proizvoda su električna energija, električni provodnici, željezne konstrukcije, dinatrijev karbonat i kožna obuća.

Top pet uvoznih proizvoda su dizel gorivo, kameni ugalj za proizvodnju koksa, lijekovi za pojedinačnu prodaju, korišteni lični automobili i bakrena žica.

Iz ovih podataka se zaključuje da je BiH i dalje, već godinama, u trgovinskom deficitu.

Glavni izvozni i uvozni partneri

Glavni partneri BiH kada je uzvoz rbe i dobara u pitanju su zemlje Evropske unije. Od ukuopnog broja izvezene robe 73/ posto odlazi na EU, dok je ostali procenat rezervisan za druge zemlje, kao Kina.

Robna razmjena dominira sa zemljama u našem okruženju kao što su Srbija, te Hrvatska, Italija, Austrija i Njemačka.

Kada gledamo pojedinačnu robnu razmjenu sa ovim državama, BiH je u velikom deficitu. Ukupan izvoz za 2023. godinu bio je 16,700 000 000 KM, dok je uvoz bio 27,768 000 000 KM.

Statistički podaci o robnoj razmjeni BiH s inostranstvom se proizvode u skladu sa sistemom specijalne trgovine (proširena definicija), prema preporuci Eurostata. Sistem specijalne trgovine (proširena definicija) uključuje industrijske slobodne zone, prostore za unutrašnju obradu robe i područje slobodnog kretanja robe.

Robe iz inostranstva koje se primaju u carinska skladišta se ne evidentiraju osim ukoliko ne idu naknadno u slobodan promet u zemlji prijema (ili se stavljaju u carinsku proceduru unutrašnje obrade ili obrade pod carinskom kontrolom). Na sličan način, robe koje izlaze iz carinskih skladišta i napuštaju zemlju ne evidentiraju se kao izvoz. Statistike robne razmjene sa inostranstvom pokriva sve transakcije koje uključuju fizičko kretanje robe preko carinske granice BiH.

(TIP/Izvor: Forbes BiH/Autor: Vedran Drljević/Foto: Shutterstock/Ilustracija)