Tuzlanski aerodrom ima tri velika aerodroma u svom neposrednom okruženju, Sarajevo, Banju Luku i Beograd, koji su u velikoj ekspanziji…

Međunarodni aerodrom Tuzla bilježi veliki pad broja putnika, što je rezultat, prije svega, ukidanja baze Wizz Aira i smanjenja broja linija sa 14 na samo tri. Prije odluke o ukidanju baze, koju je Wizz Air donio u julu prošle godine, Ryanair odlučio je da od 1. juna suspendira sve svoje letove iz Tuzle, tako je u samo nekoliko mjeseci perspektiva tuzlanske zračne luke od blistave postala sumorna i takva je ostala i do danas.

Podaci o broju putnika

Zbog svega navednog tuzlanski aerodrom postao je predmet dnevnopolitičkih prepucavanja, pa se čak priča o njegovom zatvaranju, što je je totalni nonsens jer je u Tuzla u prvih pet mjeseci imala 77.251 putnika, što je ogromna cifra u odnosu na 9.118 putnika koliko je imala Zračna luka Mostar, a niko ne govori o njenom zatvaranju.

MAT je u ovom momentu žrtva svog velikog uspjeha jer za razliku od Sarajeva sa 520.466 putnika u prvih pet mjeseci i Banje Luke sa 137.053 što predstavlja veliki rast broja putnika, Tuzla bilježi veliki pad. Ako pogledamo podatke Direkcije za civilno zrakoplovstvo Bosne i Hercegovine (BHDCA) u posljednje tri godine Sarajevo je sa 767.134 putnika u 2021. došlo do 1.362.007 putnika u 2023. godini. Banja Luka je, pak, sa 139.886 putnika u 2021. došla do 460.720 u 2023. godini. MAT je prošlu godinu završio sa 582.455 putnika, što je više od Banje Luke za gotovo 122 hiljade, ali u ovoj godini situacija je potpuno preokrenuta, pa Banja Luka za pet mjeseci ima gotovo duplo više putnika od Tuzle.

Ako svemu navedenom dodamo podatak da je u 2023. godini beogradski aerodrom ostvario rekordan obim saobraćaja u svojoj historiji, sa 7,95 miliona putnika, što je 42 posto više nego prošle godine te da u prvom kvartalu ove godine Beograd ponovo ima rekordan broja putnika, poprilično je jasno gdje su otišle aviokompanije koje su napustile Tuzlu.

O njihovim razlozima, principima djelovanja, političkim utjecajima i načinu funkcioniranja dinamičnog i prevrtljivog svijeta civilne avijacije, razgovarali smo s analitičarem iz Zagreba Alenom Šćuricem.

Odlazak Wizza i Rayanaira

– Ryanair je jasno rekao da su iz Tuzle otišli zbog takse za koju nisu znali i kad su doznali, ispalo je da retroaktivno moraju platiti ogromnu svotu novca i to je bio razlog zbog kojeg su odustali od letova. Da li je isto bilo s Wizz Airom, ja to ne mogu reći. Činjenica je da Tuzla nije što je bila prije 10 godina, kada je Wizz Air krenuo letjeti. U međuvremnu je veći broj letova dobila Banja Luka, u Beogradu, koji je blizu Tuzle, bazirana su četiri aviona Wizz Aira, a Sarajevo je enormno poraslo, povećalo svoje brojke barem tri puta i ima veći broj linija niskobudžetnih avioprijevoznika, a među njima je i Ryanair. Tuzla je okružena sa ta tri velika aerodroma, koji su joj uzimali sve veći broj putnika – kaže Šćuric za Faktor.

Dakle, ističe Šćuric, situacija se od dolaska Wizz Aira u Tuzlu prije 10 godina drastično promijenila, u Beogradu bilo svega dva aviona, Banja Luka je bila minijaturni aerodrom sa 20-ak hiljada putnika, a danas ih ima 500 hiljada, Sarajevo je imalo 700 hiljada putnika, a danas ima 1,4 miliona.

– Tuzla se dovela u nezahvalnu situaciju, posebno jer su dugo vremena sva jaja stavili u jednu košaru, odnosno ovisili su o Wizz Airu, kao jedinom prijevozniku. Kada su oni ukinuli bazu, Tuzla je ostala bez 400 hiljada putnika. Niskobudžetne kompanije (low cost carrier) jednostavno odluče da se maknu, zatvore bazu i nije ih briga nizašta. To oni ne rade samo u Tuzli i Sarajevu, nego su na sijaset drugih aerodroma, puno većih od Tuzle, znali ukidati baze sa 5-6 baziranih aviona, pa što to ne bi uradili i u Tuzli – poentira Šćuric.

O pričama da je neko otjerao Wizz Air i Ryanair iz Tuzle, da je za to kriva ova ili ona politika, Šćuric kaže da su to gluposti.

– Te priče da je Victor Orban (mađarski premijer, op. a.) maknuo Wizz Air iz Tuzle da bi pomogao Banjoj Luci i Beogradu su gluposti. Da je to tako, Wizz Air ne bi ni došao u Tuzlu, nego bi došao u Banju Luku i Beograd. Wizz Air i Ryanair su ogromne kompanije, tako bogate i moćne da ne postoji način da predsjednik bilo koje države Evrope utječe na njih. Ryanair radi ogromne tužbe protiv jakih država uključujući i Njemačku, njih nije briga za politiku. Jedan Ryanair ima 550 aviona, ima 16 milijardi prometa, ima profita gotovo 1,5 milijardi eura, oni su daleko jači nego bilo koja vlada ili političar, a kamoli neki minijaturni političar poput Orbana u jednoj minijaturnoj Mađarskoj. Oni isključivo gledaju svoj ekonomski interes – navodi Šćuric.

On ističe da je intervjuirao Michaela O’Learya, glavnog direktora (CEO) Ryanaira, i pitao ga da li je ljut na upravu aerodroma u Tuzli, jer su odustali od dogovora kada je Ryanair prvi put trebao doći tamo, on je rekao da je profesionalac i biznismen i interesira ga profit te će se vratiti u Tuzlu u momentu kada tamo bude mogao zaraditi.

– Tako je i bilo, Ryanair se vratio u Tuzlu, manje od godina dana kasnije, kada su smatrali da mogu profitirati. Oni isključivo gledaju profit i ne zanima ih ništa drugo osim novca koji će strpati u svoj džep. Ryanair je sada abnormalno podigao broj putnika u Sarajevu, Wizz Air u Beogradu veoma raste, krenuo je s jednim baznim avionom, došao do četiri i vjerovatno će u budućnosti dodati i peti. Wizz Air još ima problem s motorima aviona i to će trajati još šest-sedam mjeseci, a nakon toga oni će imati po jedan dodatni avion sedmično i morat će ih negdje zaposliti, a gdje će to biti, ovisi o tome gdje će moći najviše profitirati – navodi Šćuric.

Koje aviokompanije ciljati?

On dodaje da aerodrom u Tuzli mora naći načina da isfinansira dolazak novih avioprijevoznika.

– Daj Bože da uspiju dogovoriti s Wizz Airom povećanje broja linija ili ponovno baziranje jednog aviona, ali paralelno moraju raditi na dovođenju drugih kompanija. To je u prvom redu Norwegian, koji bi mogao napraviti konekcije ka Skandinaviji gdje je ogromna dijaspora iz BiH. Također, dobar izbor bi bili Eurowings i turski Pegasus. S te tri kompanije imali bi sedam ili osam novih linija, odnosno 20 letova sedmično, što bi bilo značajno jer bi se uz postojeće tri linije Wizz Aira i čartere, približili onome što su imali prije. Također, trebaju raditi na vraćanju Ryanaira, koji je ogromna kompanija, ubjedljivo najveća u Evropi jer oni gdje god da lete privlače putnike. Ključno za sve ovo je subvencioniranje, Ryanair ni bilo ko drugi neće doći bez olakšica kroz nisku putničku taksu ili novac za letenje – zaključio je Šćuric.

(TIP/Izvor: Faktor.ba/Autor: J. Bojić)