Ugledni britanski portal The Telegraph navodi da svi znakovi upućuju na to da će do kraja ovog stoljeća popularnost Mediterana kao privlačnog odredišta za ljetni odmor pasti.

Kao glavni razlog za to The Telegraph navodi ekstremne vrućine i toplinske valove koji postaju standard u ovom dijelu Europe, a mogli bi dovesti do toga da klima postane neugodna za ugodan odmor.

To se već događa. Grčka je sada doživjela najraniji toplinski val. U Kataloniji se već u vrijeme oko Uskrsa upozoravalo da se racionalno troši voda zbog rekordne suše. Sicilija je još 2021. bilježila temperature više od 48 stupnjeva, a sada je jedan sicilijanski objekt odbijao goste zbog nestašice vode.

Neki ljudi tvrde da je Europa uvijek doživljavala ovakve sezonske toplinske valove, što je istina. No, ranije nisi bili ni toliko vrući niti toliko česti. Copernicus Climate Change Service navodi da je deset najtoplijih godina zabilježeno od 2000. godine na ovamo.

Čekaju nas novi temperaturni rekordi

Klimatske promjene su, naravno, globalni problem, za koji se znanstvena zajednica slaže da je pogoršan ljudskim pretjeranim zagađivanjem od industrijske revolucije. Po svemu sudeći, stvari bi se mogle dodatno zahuktati.

Peter Stott, bivši voditelj Met Officea, još 2021. je prognozirao da bi temperature na Mediteranu uskoro mogle prijeći 50 stupnjeva.

“Čini se da bi ovo ljeto moglo pružiti još rekordnih temperatura”, rekao je za The Telegraph Rosie Mammatt, doktorand i stručnjak za meteorologiju na Sveučilištu Reading.

Porast temperatura prvo će pogoditi one u južnoj Europi. Stopa smrtnosti povezana s vrućinom u Europi porasla je 30 posto od razdoblja 2003.-12. do 2013.-22., prema izvješću Lanceta.

Dulja, toplija i suša ljeta također uzrokuju suše, koje zauzvrat utječu na poljoprivredu i proizvodnju hrane, oštećuju infrastrukturu i uništavaju staništa. Sredozemno more se zagrijava brže od globalnog prosjeka, a predviđa se da će do 2100. porasti i do jednog metra.

Ovisnost o turizmu

Britanski portal piše da, uzimajući sve ove čimbenike u obzir, nije trivijalno već sada razmišljati gdje ćete na odmor 2043. godine. Turizam je iznimno važan mediteranskim zemljama – čini 18 posto BDP-a u Grčkoj, 12 posto u Španjolskoj, 10,5 posto u Italiji. Vlade ovih zemalja već razmišljaju o tome što će klimatske promjene značiti za njihova gospodarstva.

I dok se Mediteran zagrijava, odmarališta diljem Alpa imala su manje količine snijega posljednjih zima, pa se su mnoga odnjih počela okretati prema modelu ljetnog turizma. To znači više wellness opcija, više turizma za promatranje zvijezda, više kulturnih festivala i tako dalje.

Još jedna posljedica bit će i produženje sezone, a uskršnji odmor te sredina svibnja i listopada postat će sve popularnija razdoblja za odmor, zbog čega neke tvrtke već prilagođavaju svoje kalendare.

“Više ne organiziramo planinarska putovanja u Španjolskoj i Portugalu tijekom najtoplijih mjeseci srpnja i kolovoza, a dodali smo više izleta izvan sezone u travnju i listopadu kako bismo ljudima olakšali izbjegavanje ekstremnih temperatura. Također smo dodali zimska putovanja u mjesta poput Grčke i Hrvatske”, Radek Nowak iz Intrepid Travela.

Trenutno je Mediteran jedna od najpoželjnijih ljetnih destinacija, no zbog sve većih temperatura, evakuacija zbog požara i drugih posljedica zagrijavanja, turisti će neizbježno početi gledati drugdje.

(TIP/Izvor: N1/Foto: Pixabay)