Amerika možda i dalje jeste zemlja snova, ali nije zemlja u kojoj građani imaju najveće plate. Prema istraživanju Eurostata više od prosječne godišnje plate u iznosu od oko 54 hiljade eura, koliko iznosi u SAD-u. čak deset evropskih država premašuje ovu sumu.

Prema Eurostatu tokom 2022. godine, za 4,4 posto su porasle satnice u EU, i to najviše u djelatnostima koje se tiču poslova s rudama, električnom energijom, kao i tehničkim djelatnostima. Zemlja čiji građani imaju najveće plate je Švicarska. U 2022. godini, prosječna platau ovoj zemlji je iznosila 106.839.33 eura. No, osim razlike u platama između Švcicarske i Amerike, većina kompanija zaposlenicima u Švicarskoj omogućava između četiri i pet sedmica plaćenog odmora, što je duplo i više nego u SAD-u koje omogućavaju u prosjeku dvije sedmice plaćenog odmora.

Amerika možda i dalje jeste zemlja snova, ali nije zemlja u kojoj građani imaju najveće plate. Prema istraživanju Eurostata više od prosječne godišnje plate u iznosu od oko 54 hiljade eura, koliko iznosi u SAD-u. čak deset evropskih država premašuje ovu sumu. Prema Eurostatu tokom 2022. godine, za 4,4 posto su porasle satnice u EU, i to najviše u djelatnostima koje se tiču poslova s rudama, električnom energijom, kao i tehničkim djelatnostima. Zemlja čiji građani imaju najveće plate je Švicarska. U 2022. godini, prosječna platau ovoj zemlji je iznosila 106.839.33 eura. No, osim razlike u platama između Švcicarske i Amerike, većina kompanija zaposlenicima u Švicarskoj omogućava između četiri i pet sedmica plaćenog odmora, što je duplo i više nego u SAD-u koje omogućavaju u prosjeku dvije sedmice plaćenog odmora.

Švicarska, piše Swiss Observer, ima jedan od najnižih prosječnih sedmičnih radnih sati u OECD-u – ispod 36 sati sedmično, što Švicarci kvalitetno iskoriste, zbog čega imaju stopu produktivnosti među najvišima u svijetu.

Švicarska ekonomija jedna je od najstabilnijih u svijetu zahvaljujući snažnom bankarskom sektoru i niskim stopama nezaposlenosti. Iako nije porezna oaza, piše dalje Swiiss Observer, ova zemlja je poznata po svojim relativno niskim porezima, koji stanovnicima omogućuju da zadrže veći dio svojih prihoda.

Zemlja prikuplja relativno manje poreza kao postotak BDP-a u poređenju sa drugim razvijenim ekonomijama, pa tako Švicarska prikupi 27,8 posto BDP-a u porezima u poređenju sa 34 posto u prosjeku među zemljama OECD-a.

Iako se stope poreza na dohodak razlikuju ovisno o regiji i nivou dohotka, obično se kreću od jedan do 13 posto u poređenju sa stopama od 10 do 37 posto u SAD-u.

Švicarska također nema porez na kapitalnu dobit i ne oporezuje imovinu poput gotovine, vrijednosnih papira ili dividendi od dionica. Razumno oporezivanje važan je pokretač visokog životnog standarda u Švicarskoj.

Na drugo mjesto po visini godišnje plaće Eurostat je uvrstio Island u kojem prosjećna godišnja plaća premašuje 80.000 eura, treći je Luksemburg sa malo više od 79 hiljada eura, a četvrta Norveška u kojoj zaposlenici na godišnjem nivou zarađuju oko 74 hiljade eura.

Prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u 10 najbogatijih zemalja svijeta kupovna moć po stanovniku iznosi više od 110.000 dolara. Druga realnost koja ne liči na švicarsku niti drugih devet bogatih zemalja, pokazuje da u 10 najsiromašnijih zemalja svijeta (Jemen, Madagaskar, Liberija, Malavi, Niger, Mozambik, Demokratska Republika Kongo, Srednjoafrička Republika, Burundi i Južni Sudan), prosječna kupovna moć po stanovniku je manja od 1.500 dolara.

(TIP/Izvor: forbes.n1info.ba/Autorica: Amela Keserović Polić/Foto: Ilustracija)