U Tuzlanskom kantonu putevi se ne grade, putna infrastruktura u očajnom stanju

Na području Tuzlanskog kantona, kao federalnog kantona sa najvećim brojem stanovnika i razvijenom i izvozno orijentisanom industrijom, u postratnom periodu nije izgrađen ni kilometar brze ceste ili autoputa. Predratna putna infrastruktura je u očajnom stanju, a kilometarske kolone su svakodnevnica na magistranim cestama ovog regiona.

Kao o rijetko kojem drugom pitanju, građani, vlast, privrednici i intelektualci imaju nepodijeljen stav kada je riječ o saobraćajnoj blokadi Tuzlanskog kantona. Oni pozivaju federalne i državne vlasti da prestanu diskriminirati ovaj kanton i da, umjesto obećanja, počnu graditi ceste u ovoj regiji. 

„Znamo mi šta prethodi studijama, idejnim projektima, ali mi želimo da izvođači udju i da rade na ovom području jer smo mi do sada dali preko 2 milijarde KM iz ovog kantona, a ništa se nije vratilo“, kaže Safet Husanović iz Udruženja građana Tuzlanski akademski klub.

“Vi kad krenete prema putnom pravcu, prema Doboju, čini mi se da je bolje uređeni makadam nego taj put koji je otprilike žila kucavica jer povezuje industrijski centar Tuzle, Lukavca, Gračanice prema Doboju i tamo preka koridoru 5C“, pojašnjava Ramiz Karić iz Grupacije poslodavaca TK.

Dio ljudi iz bivših političkih garnitura izvršne i zakonodavne vlasti priznaje da krivica nije samo „do Sarajeva“, kako se to u žargonu u Tuzli često govori, već i do političkih predstavnika sa ovog područja u federalnoj i državnoj vlasti.

“Mi smo shvatili politiku samo ko je na vlasti, daj da uzmem to, a nismo vodili obavezu da naši poslanici moraju u politici, u parlamentu, sprovoditi strategiju razvoja Tuzlanskog kantona. Znači, moram da kažem da je krivica više do nas, nego do onoga što se dešava“, stava je Selim Bešlagić iz UG Tuzlanski akademski klub.

Predstavnici sadašnje izvršne vasti aktuelno stanje putne blokade Tuzlanskog kantona opravdavaju dijelom i čestim promjenama na političkoj sceni koje onemogućavaju realizaciju dugoročnih projekata.

“Dešavaju se te promjene na višim organima vlasti, dogovori se sa jednom upravom cesta, a onda se ona promijeni i dođu drugi, karikiram, navodim kao primjer. Dakle to su objektivni problemi. Međutim mi trebamo postaviti prioritete koje će svi zastupati“, smatra premijer TK Irfan Halilagić.

I kadrovi snimljeni na magistralnoj cesti Tuzla – Doboj, na kojoj se posljednjih sedmica mijenja asfaltni sloj na dionici kod Lukavca, dokazuju koliko je saobraćaj preopterećen i koliko svakodnevno vremena gube i građani i privreda. Ako se pređe sa dosadašnjih obećanja na konkretna rješenja moguće je, smatraju stručnjaci, značajno unaprijediti putnu infrastrukturu na području sjeveroistočne Bosne u relativno kratkom periodu.

“Prve realizacije mogu da se vide za narednih period od četiri godine, što znači ’24, ’25, ’26, i ’27-ma. 2027. godine već se može dio naših prioritetnih puteva izgraditi i pustiti u upotrebu, a već u drugom ciklusu, znači do ’31-ve završiti sve ono što mi danas prezentiramo kao naše ciljeve, na kraju i autoputeve, i brze ceste i magistralne ceste“, ističe stručnjak za drumski promet Zlatko Kovačević.

Zbog saobraćajne blokade iz Tuzlanskog kantona upućeni su zahtjevi prema svim nivoima vlasti. Traži se hitan početak gradnje autoputa Tuzla – Brčko kao i autoputeva ili brzih cesta od Tuzle prema Sarajevu i Doboju. Takođe, traži se izgradnja sjeverne i južne obilaznice oko Tuzle te izgradnja brze ceste od Tuzle do Međunarodnog aerodroma Tuzla.

(TIP/Izvor: bhrt.ba/Autor: Samir Kahrović)