Sigurnosne službe širom Evrope na oprezu su zbog potencijalnog novog oružja ruskog rata – podmetanja požara i sabotaže – nakon niza misterioznih požara i napada na infrastrukturu u Baltiku, Njemačkoj i Velikoj Britaniji.

Kad je ovaj mjesec izbio požar u Ikei u Vilniusu u Litvaniji, malo je ko prihvatio bilo kakve primjedbe sve dok poljski premijer Donald Tusk nije sugerirao da bi požar mogao biti djelo stranog sabotera. Istražitelji su već naveli potencijalnu umiješanost Rusije u podmetanje požara u istočnom Londonu, pakao koji je uništio najveći trgovački centar u Poljskoj, pokušaj sabotaže u Bavarskoj u Njemačkoj i antisemitske grafite u Parizu.

Iako nema dokaza da je bilo koji od ovih incidenata širom kontinenta koordiniran, sigurnosne službe vjeruju da bi mogli biti dio sistemskog pokušaja Moskve da destabilizira zapad, koji podržava Ukrajinu.Ističu da su se nakon hladnog rata operacije stranih obavještajnih službi sastojale od špijuna i njihovih voditelja, ali u eri društvenih medija vandali se mogu angažirati, ostavljajući malo veza s drugim napadačima jer su saboteri plaćali nekoliko stotina eura ili u kriptovaluti.

Zabrinutost da bi ovi hibridni napadi mogli biti djelo Rusije je tolika da je to pitanje pokrenuto na summitu ministara vanjskih poslova i odbrane u Bruxellesu ove sedmice s nizozemskim, estonskim i litvanijskim sigurnosnim dužnosnicima koji su svi upozoravali na nacionalne ranjivosti. Jedan ministar, koji je želio ostati neimenovan, rekao je da su duboko zabrinuti zbog “sabotaže, fizičke sabotaže, koju organiziraju, finansiraju i izvode ruski opunomoćenici”.

Tusk je prošle sedmice otkrio da su poljske vlasti uhapsile devet osoba u vezi sa sabotažama koje su navodno počinjene po nalogu ruskih službi. Rekao je da su zločini navodno uključivali “premlaćivanja, podmetanje požara i pokušaj podmetanja požara” s istražiteljima koji ispituju je li Rusija umiješana u požar u trgovačkom centru u Varšavi, što je tvrdnja koju je ruska ambasada opisala kao teoriju zavjere.

Glasnogovornik Ikee rekao je da se nastavljaju istrage o izvoru požara u Litvaniji, ali je to jedan od primjera, zajedno s pokušajem podmetanja požara u tvornici boja u Poljskoj, koje je Tusk naveo u svom upozorenju o mogućem stranom uplitanju.

U aprilu je jedan Britanac optužen da je organizirao podmetanje požara na dvije jedinice povezane s ukrajinskim biznismenom u industrijskom naselju u Leytonu, istočnom Londonu, nakon što ga je navodno regrutirala ruska obavještajna služba. Kraljevsko tužiteljstvo tvrdilo je da je on bio “uključen u ponašanje koje je ciljalo na tvrtke koje su povezane s Ukrajinom kako bi koristio ruskoj državi”.

U utorak je estonski ministar odbrane Hanno Pevkur, u Bruxellesu na summitu EU, rekao da je ta zemlja već bila žrtva ruske sabotaže. „Oni su proveli slične operacije u Estoniji. Angažirali su 10 ljudi da napadnu automobil ministra unutrašnjih poslova i novinara. To je normalno ponašanje Rusije. Žao nam je što to moramo reći, ali moramo shvatiti da je Rusija sve agresivnija prema evropskim zemljama, a također i prema zemljama NATO-a”, rekao je. Mislio je na incidente u februaru kada su razbijena stakla na automobilima ministra untrašnjih poslova Laurija Läänemetsa i jednog novinara.

Šest osoba uhapšeno je ubrzo nakon toga, uključujući ruske državljane i dvojne rusko-estonske državljane, rekao je tužitelj.

U Njemačkoj također postoje sumnje u napade vođene stranim obavještajnim službama uz val kibernetičkih napada 2023. godine od strane hakerske skupine povezane s ruskim obavještajnim službama.

Prošlog mjeseca, dvoje njemačko-ruskih državljana uhapšeno je pod sumnjom da su planirali sabotažne napade, uključujući napade na vojnu bazu u Bavarskoj. Glavni osumnjičenik optužen je za planiranje eksplozije, podmetanje požara i održavanje kontakta s ruskim obavještajcima. Istražitelji u Francuskoj razmatraju jesu li grafiti ispisani na pariškom spomeniku holokaustu prošle sedmice naručile ruske sigurnosne službe.

Ima odjeke prošlogodišnjeg napada kada je Davidova zvijezda sprejom ispisana na zgradama u i oko Pariza, što je izazvalo strah od ponavljanja pokušaja iz nacističkog doba da se identificiraju domovi Židova. Vlasti su kasnije rekle kako vjeruju da je napad možda bio “zahtjev” pojedinca koji živi u inozemstvu.

Napadi, strahuju evropski dužnosnici, doprinose ionako sve većoj kampanji dezinformiranja. U srijedu je nekoliko škola oko Atene evakuirano nakon dojave o bombi. Policija je ušla u trag ruskom serveru i rekla da su imali za cilj “remećenje javnog reda”.

Zemlje EU prate te događaje. Litvanijski nacionalni centar za upravljanje kriznim situacijama (NKVC) upozorio je tvrtke, uključujući trgovačke centre i organizacije koje podupiru Ukrajinu, da pojačaju oprez.

Vilmantas Vitkauskas, šef NKVC-a, rekao je novinarima prije dvije sedmice: “Razina prijetnje je prilično visoka. Pozivamo javnost na oprez.”

U ponedjeljak je nizozemski nacionalni koordinator za sigurnost i borbu protiv terorizma upozorio na rizik od subverzivnih operacija u Nizozemskoj, uključujući “špijunažu i pripremanje sabotaže vitalne infrastrukture”.

U Bruxellesu je u utorak, nizozemska ministrica obrane, Kajsa Ollongren, rekla da Rusija “pokušava zastrašiti” zemlje NATO-a, čineći zemlje članice EU ranjivima.

“Da, ranjivi smo. Mislim da smo svi ranjivi. Imamo vitalnu infrastrukturu. Imamo infrastrukturu na morskom dnu, imamo zalihe električne energije, zalihe vode, ranjivi smo na kibernetičke napade. Sada u nekoliko evropskih zemalja vidimo da nas Rusija pokušava destabilizirati i također zastrašiti.

“Mislim da je to bio način na koji su Rusija i Sovjetski Savez radili kroz noviju historiju, zapravo; u 75 godina NATO-a mislim da smo to često viđali”, rekla je.

Glavni sekretar NATO-a, Jens Stoltenberg, također je uperio prst u Moskvu. “Vidjeli smo nekoliko hapšenja ljudi koji su optuženi za podmetanje požara ili sabotažu širom Saveza i različitih NATO savezničkih zemalja. To su naravno pravni procesi koji su u toku”, rekao je. “Ali ono što mogu reći jest da smo vidjeli povećanu aktivnost ruske obavještajne službe u cijelom savezu. Stoga smo povećali naš oprez.”

(TIP/Izvor: Federalna.ba/Foto: Agencija Anadolija/Ilustracija)