Koliko vam snage zaista treba u automobilu? Važi li tu pravilo “što više, to bolje” ili postoji neka idealna mjera? Njemački ADAC je pokušao odgovoriti na ovo pitanje te ustvrdio da ne postoji opći odgovor: sve zavisi o namjeni vozila i načinu na koji se upotrebljava.

Zato je potrebno definirati individualne potrebe i odgovoriti na nekoliko pitanja. Putuje li često s teškim teretom ili teškom prikolicom? Putujete li inače ravničarskim ili planinskim okruženjem? Vozite li više u gradu ili na autocesti? Koliko je teško vozilo?

Ubrzanje nije uvijek relevantno

Današnja motorna vozila obično su dovoljno dobro motorizirana da zadovolje standardne zahtjeve, čak i s osnovnim pogonom. Čak i s “najmanjim” motorom u Golfu 1.0 TSI sa 110 KS, 100 km/h postiže za 10.2 sekunde unatoč masi praznog vozila od priličnih 1300 kilograma. 

U 1970-ima to su mogla samo vozila s motorima velike zapremine sa šest ili osam cilindara ili “frizirani” strojevi sa sufiksom Abarth ili GTI.

Golf GTI iz tog razdoblja, koji je imao masu od svega 810 kilograma, uspio je ubrzati do 100 km/h samo malo brže s istim konjskim snagama, za tada nevjerojatne 9.2 sekunde. Ali koja je ocjena performansi vozila stvarno značajna?

Čisti broj konjskih snaga ili kilovata malo govori jer svaki automobil različito pretvara konjske snage u performanse, a ovisno o dizajnu motora. Brojka poznata iz automobilske četvorke za ubrzanje od 0 do 100 također nije relevantna jer uvelike ovisi i o prijenosu. 

Okretni moment je ključan

Krivulja okretnog momenta motora je ključna za performanse. I to ne radi ubrzanja iz mjesta, jer to samo impresionira vozača pored vas kada brzo krenete na semaforu. Snagu valja imati kada je to stvarno potrebno, primjerice prilikom pretjecanja kamiona ili ubrzavanja na ulazu na autocestu – a to je raspon brzine od 60 do 100 km/h.

Zato ADAC standardno testira upravo ovo ubrzanje. Kao razuman vremenski okvir za ubrzanje od 60 do 100 km/h smatra se između 5.5 sekundi i 8 sekundi. Unutar tog vremenskog okvira vozilo prijeđe otprilike 122 metra (za 5.5 sekundi) do 178 metara (za 8 sekundi).

Na temelju ovih pretpostavki i rezultata ADAC testa automobila potrošačima se može dati preporuka za odgovarajući motor. Ovo su približne vrijednosti za prosječnu upotrebu, koje mogu varirati za oko pet KS.

Više konjskih snaga znači i veću sigurnost

Ova je preporuka namijenjena vozilima s prosječnim načinom korištenja. Ako se automobil uglavnom vozi u gradu, manja snaga motora može biti dovoljna. Za duga putovanja na brzim cestama i autocestama ili za redovitu vožnju s teškim prikolicama snažniji motor može imati smisla.

Kao zaključak možemo reći kako je više snage uvijek znatno bolje zbog sigurnosti.

Najbolji primjer je Dacia Spring Electric 45. Baš kao i kod ostalih sličnih modela sa slabijim motorima, manevri pretjecanja na prometnim seoskim cestama ili ulazima na autoceste mogu biti pravi test za živce. Malo električno vozilo ima međusprint od 60 do 100 km/h za točno 14.86 sekundi i za to mu treba punih 330 metara.

Primjerice, standardni ulaz na autocestu dugačak je 250 metara. Dok bi recimo Tesla Model S mogao ubrzati od 100 km/h za samo 1.64 sekunde i 36.4 metra, Dacia Spring mora voziti čak 80 metara duže da bi postigla isti učinak, piše Index.hr.

(TIP/Foto: BMW)