Na tržištu rada u BiH velika je potraga za zanatlijama. Nedostaje molera zidara, stolara, keramičara. Upravo su ta zanimanja najtraženija u oglasima. Nerijetko i njihova primanja premašuju primanja visokoobrazovanog kadra, arhitekata, farmaceuta…

Jedan od najvećih proizvođača namještaja u našoj zemlji Suad Ećo, do prije 5 godina lako je dolazio do radne snage. Kaže kako je danas lakše “dovesti arhitektu, nego stolara.”

“Naše neko iskustvo pokazuje da mi prilično lakše dolazimo do visokoobrazovanih uposlenika, arhitekti do računovođa, menadžera. Ako imate saradnju sa fakultetima, mladi čim završe date im priliku da rade. Tu nemamo nekih problema. Možemo prilično lako doći do uposlenika i pokazalo se kao dobra praksa. Ono što nedostaje i gdje su problemi, jeste za angažman, prije svega radnika stručnih zanimanja sa srednjom stručnom spremom, stolari, tapetari, krojači…” kaže Suad Ećo, direktor kompanije za proizvodnju namještaja.

Zanatlije u velikoj prednosti

Danas se zanat najviše isplati. Tako govore i sljedeći podaci: Plata medicinske sestre u BiH varira od 723 do 1.625 KM. Farmaceuti mjesečno zarade od 950 do 1.826 KM. Kada tražite kvalitetnog zidara, stolara ili vodoinstalatera, do njega je, gotovo nemoguće doći. A i kada ga pronađete, na njegov rad se čeka mjesecima.

Plata vodoinstalatera u BiH kreće se i do 1.800 KM. Stolari najviše zarađuju, plata ide i do 2.000 maraka . Zarada konobara u našoj zemlji malo je veća od 1.150 maraka.

Trenutni nedostatak majstora na tržištu rada u BiH – jača njihovu pregovaračku moć, na način da mogu ostvariti izuzetne zarade u ovom trenutnutku, bez obzira na obrazovanje, sindikalno organizovanje ili neke druge faktore uticaja , kažu stučnjaci.

“Slično vrijedi za čitavu profesiju IT sektora razumijevajući da uglavnom Zapadne zemlje dosta privlače ovaj tip radne snage, tako da uglavnom odnos ponude i potražnje kratkoročno i dugoročno određuje nečiju platu, kaže Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

“Problem je ako imate poremećeno tržište i da imate neke kvalifikacije koje nedostaju na tržištu, radna mjesta koja nisu interesantna, koja nisu zanimljiva i naravno tu idu plate prema gore”, govori Adnan Smailbegović, Udruženje poslodavaca FBiH.

U Njemačkoj, moleri i vodoinstalateri zarađuju u prosjeku oko 2.500-3.000 eura bruto mjesečno. Da bi recimo četveročlana porodica preživjela u BiH, potrebno joj je oko 3.000 KM, koliko iznosi potrošačka korpa za četveročlanu porodicu.

Prosječna plata je malo veća od 1.200 KM, što nije dovoljno za jednu potrošačku korpu. Upravo je to razlog što sve više porodica odlazi van BiH da radi. Smanjenju odlaska radne snage pored povećanja plate mogu doprinijeti:

“Opšti uslovi rada, da li je toksično okruženje ili nije, kreditna sposobnost, nešto od toga nudi javni sektor, ali ne i privatni sektor, i tu je najveća odgovornost na bankama koje su jo uvijek konzervativne i niz nekih drugih faktora”, kaže Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

Godišnja kvota za zapošljavanje stranih radnika u 2024. godini u BiH iznosi 3.623 radne dozvole. U isto vrijeme, hiljade domaćih radnika ostaju nezaposleni. Prema podacima, iz 2023. u Federaciji BiH na evidencijama kantonalnih službi za zapošljavanje bilo je registrirano 272.400 osoba.

• Većina nezaposlenih su visokoobrazovani radnici – 68,17 posto) s problemima u pronalasku posla. Niski su udio u ukupnom broju nezaposlenih radnika (1,41 posto) koji su srednje stručnosti, što ukazuje na problem neusklađenosti između ponude i potražnje na tržištu rada.

(TIP/Izvor: forbes.n1info.ba/Autorica: Džejna Mujagić/Foto: Ilustracija N1)