Na željezničku stanicu u Tuzli još od decembra 2019. godine ne dolaze vozovi, a Tuzlanski kanton nema metra brze ceste, a ni autoputa. Zbog svega toga pomalo iznenađujuće došla je najava o rekonstrukciji željezničke pruge na relaciji Doboj – Tuzla – Zvornik koja vodi u Srbiju, s obzirom na to da vlasti i privrednici iz TK već godinama kao prioritet broj jedan za više nivoe vlasti ističu izgradnju cestovne infrastrukture.

– Rekonstrukcija ove željeznice bit će potpuna od Doboja do Zvornika, i ona uključuje priključke prema Brčkom, Aerodromu u Tuzli. Po nekim procjenama rekonstrukcija pruge će koštati do 500 miliona eura. To ne samo da je bitno za privredu, znamo da će biti isplativo, jako je bitno da ovakvi projekti zažive zbog putničkog saobraćaja kako bi građani cijele regije, a posebno BiH, mogli napokon da putuju onako kako su već naučili putovati građani cijele EU i šire – najavio je prije nekoliko dana, nakon sastanka održanog u Sarajevu, državni ministar prometa i komunikacija Edin Forto.

Benefiti za privredu

Predjednik Kantonalne privredne komore Tuzla kaže da bi modernizacija i elektrifikacija pruge bi omogućila da sirovine koje se uvoze dolazile brže i po nižim cijenama, a izvoz kabastih i rasutih tereta bi išao puno brže.

– Najviše bi profitirala hemijska industrija, prije svih GIKIL, zatim Soda Sisecam i rudnici. Za pravljanje koksa GIKIL uvozi ugalj, koji dolazi brodom u luku Ploče, a odatle se željeznicom transportuje u Lukavac, a oko 80 posto koksa koji proizvedu željeznicom transportuju u Srbiju. Mogli bi konačno pričati i o putnikom saobraćaju, koji je na ovom području praktično zaboravljen – kaže Kikanović.

On, ipak, ističe da je pruga potrebna prevasnodno za industriju, ali da je za kanton u cjelini prvi prioritet autocesta.

– Mi negdje moramo izaći na autocestu, a po mom mišljenju najbolje je opcija rijeka Sava, odnosno Orašje. Na području današnjeg Tuzlanskog kantona nije napravljen kilometar puta magistralnog ili višeg ranga od 1968. godine. Zadnji takav put koji je napravljen je magistralna cesta Tuzla – Orašje od tada nije napravljeno ništa, a imamo najviše stanovnika i najviše plaćamo akciza. Dakle, nama je željeznica bita, ali glavni prioritet je autocesta – naglašava Kikanović.

U Tuzlanskom kantonu, tačnije u Lukavcu, nalaze se dvije kompanije koje su lideri po uvozu i izvozu u Bosni i Hercegovini. GIKIL je po uvozu u 2023. godini na prvom mjestu, a po izvozu na četvrtom, dok je Soda Sisecam drugi najveći izvoznik u cijeloj BiH. Za obje ove kompanije, željeznički transport je važan, a pomalo apsurno zvuči da je u cijeloj Federaciji BiH najgora željeznička infrastruktura upravo u TK i na ovom području vozovi su najsporiji.

Kamionom isplativije

Da se transport željeznicom u ovom momentu jednostavno ne isplati potvrđuje direktor Rudnika mrkog uglja Banovići Rasim Dostović, koji kaže da je transport željezicom duplo skuplji u odnosu na cestovni promet, a trebalo bi biti obratno.

– Mi smo, recimo, 2010. godine vozili 500 tona dnevno željeznicom u Srbiju, a sada to rijetko radimo, uglavnom voze kamioni. Također, Alumini Zvornik godišnje isporučujemo 200 hiljada tona uglja i to ide kamionima. Istu količinu godišnje vozmo u Lukavac za Sodu i to sve ide kamionima. Željeznicom vozimo sada samo za Termoelektranu Tuzla imamo uglja za tri voza dnevno, a nekad daju nam daju samo dva. Pruge su loše i spore, kamionski transport do Tuzle je duplo jeftiniji nego željeznica, što je apsurd. Željeznica bi morala biti duplo jeftinija, a kod nas je obratno – pojašnjava Dostović.

Transport kamionima dodatno opterećava ceste u TK, koje su ionako u lošem stanju, pa Dostović ističe da je obnova željeznica potrebna ne samo radi industrije, nego i da se očuva postojeća cestovna infrastruktura, koju sada uništavaju kamioni.

– Mi dnevnio otpremimo 200 kamiona uglja. Zamislite šta to znači za ceste i promet – ističe Dostović.

Ministar Forto rekao je da će po nekim procjenama rekonstrukcija pruge koštati do 500 miliona eura te da postoji spremnost “Republike Srbije da u narednom periodu zejedno apliciramo za bespovratna sredstva i finansiranje Evropske unije”.

(TIP/Izvor: Faktor.ba/Autor: J.Bojić/Foto: Ilustracija)