Broj studenata upisanih na fakultete u Bosni i Hercegovini manji je za oko 35 hiljada u odnosu na period prije desetak godina, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH. Dok pojedine lokalne zajednice nastoje motivisati mlade stipendijama, a fakulteti povezivanjem sa poslodavcima, mladi su sve manje zainteresovani za visokoškolsko obrazovanje i okreću se zanimanjima koja im omogućavaju da brzo i lako napuste zemlju.

Iako njeni vršnjaci svakodnevno napuštaju zemlju, Tamara Šućur, mlada psihološkinja, odabrala je drugi put. Trenutno odrađuje pripravnički staž i nada se stalnom zaposlenju.

“Ja sam izabrala da ostanem ovdje zbog toga što se nadam da će se nešto promijeniti, da će biti manje zapošljavanja preko veza, stranačkih zapošljavanja i da će ljudi koji zaista znanju svoj posao moći da budu na pozicijama za taj posao”, kaže Tamara.

Ipak, Tamara je jedan od izuzetaka koji potvrđuje pravilo. Mladi odlaze iz zemlje sve ranije, a tome u prilog govori i činjenica da je sve manje studenata upisanih na fakultete u BiH. 

“Prvi je problem što nam mladi odlaze rano, tamo se školuju i odlaze, a još je lošija varijanta što mi školujemo mlade, osposobimo ih i oni kao gotov proizvod odlaze u inostranstvo i korist od njih imaju zemlje koje nisu ništa ulagale”, navodi univerzitetski profesor Drago Vuković. 

Pojedine lokalne zajednice nastoje kroz stipendije motivisati mlade. U Bijeljini su ove godine izdvojena rekordna sredstva za stipendije i svi oni koji su se prijavili, a ispunjavaju uslove, dobili su stipendiju.

“Potpisujemo rekordnih 218 rješenja za 218 studenata, stipendije u rasponu od 275 do 325 KM. Jedino je grad Zagreb po visini iznosa stipendija ispred grada Bijeljine, iza grada bijeljine su Beograd, Podgorica, Sarajevo, Banjaluka”, ističe gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović.

Ipak, odlazak mladih i smanjenje broja studenata je sistemski problem koji zahtijeva sistemsko rješenje. Iako se i fakulteti s tim nastoje izboriti na svoj način, to je kap u moru.

“Mi treba da ponudimo studentima kvalitetne planove i programe, kvalitetne i brojne vannastavne aktivnosti, treba da ih povežemo sa budućim potencijalnim poslodavcima da im pomognemo da dođu do zaposlenja”, stava je dekan Pravnog fakulteta UIS Goran Marković.

“Kad imamo smanjenu populaciju onda se mora usmjeriti na kvalitet, da imamo kvalitetnije obrazovanje, bolje znanje učenika, nisam siguran da se o tome vodi računa”, navodi demograf i univerzitetski profesor Stevo Pašalić. 

Mjere koje bi stimulisale mlade da upisuju studije u BiH potrebnije su nego ikad jer je studenata sve manje. Pojedinim visokoškolskim ustanovama već sada prijeti gašenje zbog nedostatka studenata – ako reakcija izostane, šta nas čeka u budućnosti? 

(TIP/Izvor: bhrt.ba/Autorica: Ivana Trbić/Foto: Ilustracija)