Komisije je osnivala Federalna vlada i ministri kako bi se završili razni poslovi, od najma fotokopirnih aparata, popisa autoguma, donošenja propisa do polaganja stručnih ispita. Članovi su uglavnom bili zaposlenici ministarstava. Radili su i tokom radnog vremena, ali su bili posebno plaćeni za ovaj posao. Neki su bili u više komisija nego što je dozvoljeno.

Najviše novca potrošili su Ministarstvo prostornog uređenja, Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo pravde, čak 9,5 miliona maraka, tri puta više od preostalih ministarstava zajedno. Pojedinci su mjesečno u komisijama zarađivali više nego radnik s prosječnom platom u Federaciji Bosne i Hercegovine za cijelu godinu.

Među članovima komisija našao se i Mato Jozić, bivši ministar pravde. Imenovao je sebe u deset komisija i radnih tijela i za to naplatio skoro 29 hiljada maraka.

”Da ministar radi u nekoj stručnoj komisiji? To meni nije normalno”, kaže nekadašnji ministar prostornog uređenja FBiH Josip Martić.

Svestrani ministar Jozić

Mato Jozić, pravnik iz Orašja s članskom karticom Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZBiH), postao je federalni ministar pravde u martu 2015. nakon niza godina na funkcijama u općini i Posavskom kantonu.

On je za šest godina formirao više od 60 komisija i radnih tijela s više od 1.200 članova: uposlenika ministarstva i vanjskih stručnjaka. Njima je isplaćeno 2,5 miliona KM iz budžeta i od uplata kandidata za polaganje stručnih ispita.

Dio od skoro 29 hiljada maraka pripao je ministru Joziću koji je sebe imenovao u deset komisija.

Jozić je najviše novca, skoro 15 hiljada maraka, dobio za angažman u Komisiji za polaganje stručnog ispita. Za rad u Komisiji za izbor stalnih sudskih tumača dobio je skoro 7.400 KM, dok je u Komisiji za polaganje pravosudnog ispita za dvije sjednice dobio 524 KM.

Ostale komisije su uglavnom bile zadužene za aktivnosti koje, prema Zakonu o organizaciji organa uprave FBiH, treba da budu redovan posao Ministarstva – izrada zakonskih i podzakonskih propisa.

Ministar imenuje komisije, odlučuje o pravilima i naknadama. Iz Vlade FBiH novinarima nisu odgovorili je li zakonito da ministar sam sebe imenuje u komisije.

Jozićev savjetnik Ivan Ćosić, koji je dobio više od 22 hiljade maraka za angažman u istom periodu, tvrdi da ne postoji zakonska prepreka da ministar bude u komisiji. Ipak, navodi da je Jozić u većini komisija bio samo formalno i da nije učestvovao u njihovom radu. Međutim, naknade su mu isplaćene.

Za komisije u koje je sebe imenovao Jozić se pozivao na Zakon o organizaciji organa uprave FBiH, koji, prema mišljenju revizora, ne može biti osnov za formiranje komisija.

Prema podacima većine federalnih ministarstava koja su odgovorila na zahtjeve CIN-a Jozić je jedini ministar koji je sebe imenovao u komisije. Njegove kolege smatraju ovakav potez besmislenim i nekorektnim.

”Ministar ne ulazi u ta radna tijela, to su radna tijela sačinjena od državnih službenika. Ja nisam državni službenik i ja sam neko u čije ime rade radna tijela kao pripremu za donošenje eventualnih odluka”, kaže bivši federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta Amir Zukić, dok iz Ministarstva prostornog uređenja kažu da ministar može biti isključivo član pojedinih radnih tijela u koje ga imenuje Vlada Federacije BiH.

Iako se Zakon o sukobu interesa u FBiH ne primjenjuje jer komisija koja bi radila na utvrđivanju nikada nije imenovana, advokat Nedžad Beća, koji se uz ostalo bavi i upravnim pravom, smatra da je Jozić bio u sukobu interesa.

“On bi trebao rukovoditi i organizovati da službenici iz Ministarstva izvrše sve te radne zadatke, a ne da sebe imenuje u svaku komisiju i da on izvršava zadatke te komisije, a onda iz toga, naravno, slijedi korist”.

Mato Jozić nije želio odgovoriti na pitanja novinara: ”Nemam želje ni volje bilo kome išta pričati i objašnjavati”.

Dodatna zarada za zaposlenike

O sastavu većine komisija odlučuju ministri, dok neke formiraju Federalna vlada ili Agencija za državnu službu FBiH. Članovi komisija dobijaju naknadu, koja zavisi od propisa po kojem se isplaćuju: najniže iznose 200 KM mjesečno, pod uslovom da je održana barem jedna sjednica nakon radnog vremena.

Naknade su najviše u komisijama plaćenim prema posebnim propisima koje donose ministri. Članovi su najčešće vanjski saradnici koje ministarstva smatraju stručnjacima za određenu oblast. Plaćaju ih kandidati ili pravne osobe, u zavisnosti od zadatog posla.

Najviše novca za komisije trošili su Ministarstvo prostornog uređenja, Ministarstvo zdravstva i Ministarstvo pravde, između 200 i 700 hiljada maraka godišnje.

Ministarstvo prostornog uređenja za sedam godina je potrošilo 3,7 miliona KM.

Revizori ističu da su mnoge komisije formirane da bi obavile redovne poslove Ministarstva, kao što su javne nabavke, godišnji popis, interne kontrole, izrada i provođenje plana integriteta, odabir korisnika transfera i drugi. Međutim, iz Ministarstva kažu da to nije tačno i da je riječ o posebnim poslovima.

Ured za reviziju je utvrdio da je značajan broj zaposlenika bio u više radnih tijela nego što je dozvoljeno, a nije mogao potvrditi da su se zadaci svih komisija obavljali poslije radnog vremena.

Bivši ministar Josip Martić je u novembru 2022. godine donio Odluku kojom se ograničava angažman državnih službenika i namještenika u najviše dva radna tijela istovremeno, osim u izuzetnim slučajevima, ali tada ne ostvaruju naknadu za svoj rad.

No, iz Ministarstva su rekli da je to teško postići jer “zbog specifičnosti posla” godišnje moraju formirati više od 60 komisija, a imaju malo stručnjaka na raspolaganju.

Zahvaljujući tome, bivši sekretar Ministarstva prostornog uređenja Josip Nikolić naplatio je 144.924 KM za angažman u 17 komisija tokom sedam godina. On nije odgovorio na pozive novinara.

Ipak, najviše novca potrošeno je na stručne odbore i komisije u kojima su angažovani vanjski saradnici. Tako je sudski vještak građevinske struke Dario Đonlić zaradio 162.100 KM, a stručnjak iz elektrotehnike, inženjer Davorin Murgić skoro 138 hiljada KM.

U komisije Ministarstva zdravstva su uglavnom imenovani rukovodioci – sekretar, savjetnici i pomoćnici ministra te šefovi odsjeka – nekima su godišnje naknade dosezale iznos veći od 20.000 KM. Ministarstvo je godišnje trošilo i više od 766.000 KM za komisije.

Za nepune tri godine najviše novca su dobile uposlenice Adisa Mehić 44.000 KM, Sanja Čustović 37.130 KM i Vesna Alagić 36.480 KM. One su bile u 127 komisija. Alagić je u penziji, a Mehić i Čustović nisu željele razgovarati o ovoj temi.

Sekretarka Ministarstva zdravstva Snježana Bodnaruk kazala je, prilikom javnih saslušanja u Parlamentu FBiH, da ovo ministarstvo ima manjak zaposlenih i da se stručnjaci slabo prijavljuju na konkurse zbog malih plata.

Revizori su tražili da Ministarstvo ograniči broj komisija u kojima mogu učestvovati zaposlenici i da reguliše visinu naknada za rad komisija u cilju racionalnijeg trošenja javnog novca, no to se nije desilo.

U Ministarstvu pravde pojedini uposlenici su bili u više komisija, umjesto u dvije koliko je dozvoljeno. Tadašnji uposlenik Sanin Pačariz godišnje je bio član i do 10 komisija. Za šest godina je zaradio skoro 97 hiljada maraka.

Bivši savjetnik ministra pravde Ivan Ćosić kaže za CIN da uposlenici godišnje mogu biti u više od dvije komisije, pod uslovom da se aktivnosti ne preklapaju. On tvrdi da je Pačariz stizao uraditi sve poslovne obaveze zato što je bio u komisijama za polaganje ispita koje su najčešće radile vikendom. No, prema podacima Ministarstva Pačariz je bio samo u jednoj takvoj komisiji – Komisiji za utvrđivanje liste vještaka – gdje je zaradio 70.233 KM. Pačariz nije htio govoriti za CIN.

Mnogo dodatnih obaveza imala je i federalna inspektorica za izvršenje krivičnih sankcija Mersiha Udovčić koja je bila i u devet komisija godišnje. Zaradila je 45.988 KM. Ona nije odgovorila na pozive novinara. I Ministarstvo pravde je odbilo govoriti o ovoj temi, pravdajući se velikim obimom posla.

Iz Ministarstva kulture i sporta, koje je na komisije potrošilo 132 hiljade KM, kažu da zaposlenici izbjegavaju članstvo u komisijama zbog obima posla i nedovoljnih naknada. Prihvatljive su im, kažu, komisije koje formira Vlada FBiH jer dobijaju naknadu bez obzira šta rade na sastancima:

“Prvi sastanak formiranje, drugi sastanak upoznavanje, treći sastanak usvajanje zapisnika sa drugog sastanka gdje smo se upoznali… I mi smo svaki put morali po 200 KM isplatiti”, kazao je savjetnik bivše ministrice Goran Lulić.