Generacijski projekat Blok 7, kako su ga opisivali iz Elektroprivrede, ostao je mrtvo slovo na papiru. Projekat koji je 17 godina bio na čekanju trebao je donijeti energetsku nezavisnost, stabilnost i efikasnost, kapitalne investicije. Barem su tako najavljivali iz Elektroprivrede BiH.

Ugovor o gradnji potpisan je 2014., a tek pet godina poslije počeli su pripremni radovi. 2024. godine trebao biti izgrađen blok snage 450 megavata. 

U Savezu sindikata radnika rudnika FBiH smatraju da je Blok 7 mogao biti završen da je vlast pokazala odgovornost. Sinan Husić, predsjednik Saveza za Akta.ba govori o ovom izgubljenom projektu i alternativama energetskog sektora.

Smatrate li da ima još nade za Blok 7?

– Treba biti realan i prihvatiti činjenice koje postaju sve jasnije – projekat Bloka 7 TE Tuzla je izgubljen projekat. Nije iskorišten povoljan trenutak za realizaciju navedenog projekta, te se može reći da je kompletan sistem iskazao mnogobrojne slabosti po navedenom pitanju.

Mnogima je teško priznati da je projekat propao. Zašto je to tako?

– Radnici se ne nadaju, nema više nekih pouzdanih pokazatelja za nadu. Rudari su potpuno svjesni činjenice da je upropaštena izvanredna prilika da se kroz realizaciju takvog projekta kompletan energetski sektor učini stabilnijim i pouzdanijim kako privredi u BiH tako i građanima BiH.

Svjedoci smo dešavanja u rudnicima uglja i s rudarima u zadnje vrijeme. Šta je alternativa razvoju energetskog sektora u Bosni i Hercegovini?

– Moraju se kreirati akternativna rješenja. Treba u potpunosti umanjiti uticaj nekompetentnih samozvanih stručnjaka u procesu kreiranja alterativnih rješenja. Bez obzira na navedeno u prethodnim odgovorima energetski sektor se mora razvijati u strateški definisanim etapama sa precizno utvrđenim ciljem.

Zbog velike važnosti Bloka 7 za opstanak rudnika u Federaciji i na hiljade radnih mjesta rudara. Da li ste kao Sindikat tražili informacije od Vlade šta dalje?

– Blok 7 u TE Tuzla utiče isključivo na budućnost Rudnika uglja Kreka u Tuzli i radnika u navedenom rudniku, jer je kompletan projekat zasnovan na korištenju uglja lignita koji se pored proizvodnje u Rudniku uglja Kreka u Tuzli proizvodi samo još u jednom rudniku uglja u Federaciji BiH a to je Rudnik uglja Gračanica Gornji Vakuf-Uskoplje. Planirano je da se potreba Bloka 7 realizuje proizvodnjom uglja u Rudniku uglja Kreka u Tuzli gdje trenutno radi 1680 radnika. Mi smo prije par godina od određenih struktura proglašeni najaktivnijim lobistima Bloka 7 za koji danas smatramo da je trebao i morao biti izgrađen. Kako dalje i šta dalje bez bloka 7 u TE Tuzla? Najrealnije rješenje je sveobuhvatan remont jednog od postojećih blokova koji “konzumiraju” ugalj lignit. Cilj remonta bi trebao biti obezbijediti energetski efikasniji objekat, smanjiti negativan uticaj na životnu sredinu i obezbjediti do 2050. godine sigurnost radnih mjesta u Rudniku uglja “Kreka” u Tuzli.

Građani plaćaju povoljnu cijenu struje samo zahvaljujući rudarima i uglju. Šta je alternativa Bloku 7 i koje su najveće posljedice ukoliko se ne realizuje?

– Tačno da zahvaljujući uglju i rudarima imamo povoljnu cijenu električne energije. Alternativu treba tražiiti u mogućnosti kvalitetnog remonta nekih postojećih kapaciteta u TE u Tuzli i Kaknju. Cilj bi trebao biti učiniti te kapacitete energetski efikasnijim objektima te smanjiti štetnost uticaja na životnu sredinu. Svakako da treba dinamičnije raditi na izgradnji enfrastrukture za proizvodnju elektirčne energije iz obnovljivih izvora. Posljedice koje bi mogli trpiti u slučaju da postanemo energetski ovisni po društvo poput našeg društva su katastrofalne, te bi se po mnogim pitanjima devastirala privredna i ekonomska slika društva.

Energetski stručnjaci kažu da će ugalj kao energent koristiti i nakon 2030. godine jer BiH nema alternativu za rješenje rudara. Šta će se desiti ako se situacija u bh. rudnicima ne popravi? Hoće li biti dovedena u pitanje ekonomičnost grijanja u Tuzlanskoj regiji?

–  Vidljivo je i nakon samita na globalnom nivou da se jako oprezno kreiraju zaključci po pitanju odricanja od uglja. Neupitno je prisustvo uglja do 2050. godine vjerovatno i nešto duže.
Stanje u rudnicima uglja u Federaciji BiH se mora popraviti i to treba biti jedan od prioritetnih zadataka.
Nema još uvijek kvalitetne infrastrukture koja može preuzeti ulogu rudnika a po pitanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Treba vremena i novca da se ona u naredenom periodu izgradi i razvije tako da bez stabilnih rudnika nema stabilnosti po mnogim pitanjima pa ni po pitanju grijanja stambenih jedinica u gradovima Tuzlanskog kantona.

Vlada FBiH usvojila je prošle sedmice povećanje cijene uglja povećanje cijene uglja na 7,80 KM/GJ opravdano. Prema navodima iz zahtjeva JP EPBiH traženo povećanje cijene uglja na 7,80 KM/GJ omogućilo pozitivno poslovanje zavisnih društava – rudnika uglja, ukoliko troškovi njihovog poslovanja ostanu na sadašnjem nivou. Vaš komentar?

– Odluka Vlade Federacije BiH po pitanju cijene uglja koji se iz rudnika isporučuje JP “Elektroprivreda BiH” d.d. Sarajevo je opravdana, te može uz određene elemente Ugovora o isporuci uglja između rudnika i JP “Elektroprivreda BiH” d.d.- Sarajevo imati pravu vrijednost po rudnike uglja u Federaciji BiH te obezbijediti jedan od potrebnih uslova za određeni nivo stabilizacije stanja u rudnicima uglja u Federaciji BiH.

(TIP/Izvor: Akta.ba)