Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH) i JU Fond Memorijala Kantona Sarajevo naučnom konferencijom “Državnost Bosne i Hercegovine u XX i XXI stoljeću: istorijski izazovi i dostignuća u razvoju državnosti Bosne i Hercegovine“ danas obilježava 80. godišnjicu Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a i Drugog zasjedanja AVNOJ-a.

U protekle 72 godine postojanja i rada ANUBiH imala je kontinuiran naučnoistraživački pristup u odnosu na značaj Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a za razvoj državnosti BiH. Na konferenciji svoja mišljenja i naučne radove predstavlja više od 30 istraživača i naučnih radnika, koji će pokušati dati odgovore i rješenja za određena pitanja vezana za državnost naše zemlje.

– Akademija želi da pokaže da ideja ZAVNOBiH-a nije uništena i treba je u kontinuitetu promatrati kao najvažniji dar partizana svim građanima Bosne i Hercegovine – kazao je profesor Nerzuk Ćurak.

Smatra da je BiH u teškoj geopolitičkoj situaciji zbog prodora teških konzervativnih, rigidnih, šovinističkih ideologija koje su uvijek protiv multietničkih društava, te da stanje u svijetu sa stanovništva BiH nije dobro.

– Mi znamo da imamo ranjenu državu i mi moramo unutar smanjenog manevarskog prostora pronalaziti načine za konsensuz i izgradnju BiH. Trebamo okončati politike neprijateljstva i graditi svoju zemlju – istakao je Ćurak.

Predsjednik ANUBiH Muris Čičić smatra da je svaki događaj koji vodi ka rješavanju neke krize u BiH važan, posebno kada je u pitanju ojačavanje elemenata državnosti Bosne i Hercegovine. Kako je kazao, BiH je prošla kroz turbulentna vremena i današnju situaciju možemo nazvati kriznom.

Čičić napominje da se današnji koncept državnosti BiH isključivo veže za Evropsku uniju i NATO i uvjeren je da će današnji naučni skup rezultirati dobrim prijedlozima i rješenjima koja mogu doprinjeti unapređenju državnosti BiH.

Profesor Mirko Pejanović je podvukao da je BiH imala sreću da se nakon četiri godine rata u miru gradi i razvija, te da dobije geopolitički okvir koji se zove Dejtonski mirovni sporazum. Također, mirovne međunarodne snage su osiguravale da se razvija projekt integracije države BiH u Evropsku uniju i NATO, a što će prema njegovim riječima, u konačnici BiH donijeti u cjelini ostvarivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić ističe da hiljadugodišnja istorija i kontinuitet BiH dovoljno govore o državnosti ove zemlje, dok su “međaši naše državnosti“ Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a uz Povelju Kulina bana, kao i snažna feudalna država za vrijeme kralja Tvrtka, referendum o nezavisnosti i međunarodno priznanje BiH kao suverene države.

– Narod BiH želi da živi u suverenoj državi BiH. Ne treba zaboraviti da u svijetu ima skoro 6.000 naroda, a samo 193 države, što govori o snazi bh. naroda i njegovom državnotvornom opredjeljenju. U ovom vremenu nam je potrebno snažno političko vodstvo koje će BiH pozicionirati u skladu s našim državnotvornim interesima – rekao je Zvizdić.

Konferenciji je prisustvovo i visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt koji je istaknuo da je potrebno dati određene savjete za evropsku budućnost BiH, te razgovarati o načinu transformacije koncepta bratstva i jedinstva i federalizacije, koji su nekada ranije postojali u BiH, u sistem individualne demokratije.

– Mi to moramo raditi zajedno i bez obzira na određene izjave Milorada Dodika, moramo sjesti i razmišljati kako možemo doći do bolje BiH unutar Evropske unije i pune implementacije Dejtonskog sporazuma – ocijenio je visoki predstavnik.

Premijer Kantona Sarajevo Nihad Uk vidi državnost BiH onako kako je i zacrtana prije 80 godina, kao država svih njenih građana i naroda, ali napominje da je istorija pokazala da u BiH nakon Drugog svjetskog rada nije pobijeđen fašizam, što se itekako moglo vidjeti u agresiji na BiH od 1992. do 1995. godine.

– Fašizam će očito tinjati u BiH i svijetu i naša je odgovornost da fašizam u svakom trenutku, na svakom mjestu i svakom obliku uništimo i to ćemo i raditi u narednom pariodu. Državnost se gradi i mi smo tek na svom začetku gradnje snažne države. U istorijskim konotacijama 80 godina nije dug period i sigurno je da ćemo našu državnost morati braniti i u narednom periodu – zaključio je Uk.

(TIP/Izvor: Fena/Foto: Hazim Aljović)