‘Femicid ubistvo iz mržnje, a ne tragični kraj jedne ljubavi’

Komisija za ravnopravnost spolova Predstavničkog doma Federalnog parlamenta apelovala je zajedno s više nevladinih organizacija nadležnima da sistemski odgovore i spriječe slučajeve femicida, sve češće u zadnje vrijeme.

Dženana Alađuz iz organizacije Infohouse je kao moderatorica započela ovu pres-konferenciju riječima da je femicid po definiciji ubistvo iz mržnje a ne ‘tragični kraj jedne ljubavi’, kako je kazao advokat muškarca, počinioca najnovijeg ubistva te vrste.

Na pres-konferenciji je naglašeno da hitno treba izmijeniti federalni Krivični zakon i Zakon o zaštiti od nasilja u porodici, ali i da procedure za to iziskuju određeno vrijeme, pa neke mjere treba preduzeti brzinom ‘sad i ovdje’ u cilju nadzora nad ponašanjem nasilnika i nadzora nad njihovim žrtvama radi sprečavanja sve češćih tragedija kojima, da stvar bude gora, svjedoče i djeca.

Mjere podrazumijevaju odgovarajuća ovlašćenja i kapacitiranost policije i centara za socijalni rad jer, kako su naglasile govornice, ‘nasilnik plus oružje jednako je – ubistvo’.

Predsjednica parlamentarne Komisije za ravnopravnost spolova Alma Kratina rekla je da od nadležnih još nema informacije da li je i šta urađeno na realizaciji septembarske inicijative Komisije za izmjene i dopune Zakona o zaštiti od nasilja u porodici i Krivičnog zakona u roku od 90 dana.

Kratina naglašava da je nevladin sektor zajedno s Komisijom izlobirao ranije izmjene navedenih akata u korist žrtava nasilja.

Realnost govori da policija nije dovoljno kapacitirana, da sudstvo ne izriče maksimalne kazne ubicama niti su zakoni usklađeni s međunarodnim konvencijama, dodala je.

– Tražimo ne samo od Vlade i drugih institucija da nasilje ne bude tretirano kao privatna stvar i da svi reagujemo kad u blizini imamo i znamo za vapaje nesretnih porodica – izjavila je Kratina.

Direktorica Gender centra Federacije BiH Ana Vuković također naglašava da se pitanja o uzroku ‘pandemije femicida’ nameću sama i poziva sve institucije na zajednički angažman na sistemskom rješavanju tog problema, a prvenstveno na prevenciji i nultoj toleranciji prema nasilju nad ženama, međuvršnjačkom i svakon drugom vidu nasilja.

Treba ozakoniti i procjenu rizika koliko je nasilnik sklon počinjenju novog krivičnog djela, rekla je Vuković.

Jadranka Miličević iz Fondacije Cure, uime zajedničke inicijative parlamentarnog i nevadinog sektora, ukazala je na predložene amandmane na navedena dva federalna zakona, u kojima značajno mjesto imaju prevencija kao najbolja metoda, kao i uspostava baze podataka o nasilnicima.

(TIP/Izvor: Fena)