“Usvojili smo naš Paket proširenja 2023. koji preporučuje otvaranje pregovora sa Ukrajinom i Moldavijom, davanje statusa kandidata Gruziji i otvaranje pristupnih pregovora sa Bosnom i Hercegovinom, kada se postigne potreban stepen saglasnosti”, navedeno je na X profilu Evropske komisije.

Tokom press konferencije predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen je kazala: “BiH je poduzela cijeli niz koraka, brzo fomiranje Vijeća ministara u januaru 2023. godine, zatim predanost svih političkih stranaka cilju, a to je pristupanje EU i to je dovelo do napretka. Međutim, primjećujemo da je entitet RS donio niz protuustavnih zakona. Komisija će preporučiti pristupanje pregovorima kada se postigne usklađenost sa kriterijima. Komisija će izvijestiti o napretku u martu 2024. godine”, kazala je von der Leyen.

“Proširenje i kompletiranje Evropske unije, naša je historijska zadaća. Građani zemalja koje žele pristupiti Evropskoj uniji jesu Evropljani. Vežu nas geografske, historijske i vrijednosne veze. Dovršavanje naše Unije prati čvrstu ekonomsku i geopolitičku logiku jer su dosadašnja proširenja donijela velike prednosti. Svi smo mi u tome pobjednici”, zaključila je.

U Izvještaju između ostalog stoji: “Nakon dodjele statusa kandidata, javna posvećenost političkih partija strateškom cilju evropskih integracija donijela je pozitivne rezultate. Učinjeni su važni koraci i obaveze u pravcu ispunjavanja ključnih prioriteta, uprkos negativnom zakonodavnom razvoju na entitetskom nivou. Formiranje koalicione vlade na državnom nivou rekordnom brzinom važan je dokaz nove političke dinamike i volje.

U cilju rješavanja koraka navedenih u preporuci Komisije za status kandidata, Bosna i Hercegovina je u izvještajnom periodu poduzela sljedeće radnje.

Vijeće ministara usvojilo je strategije za suzbijanje organiziranog kriminala, izradilo ažuriranu procjenu rizika i prateći akcioni plan za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma, usvojilo strategije i akcione planove o migracijama i terorizmu, te imenovalo nadzorno tijelo za provedbu nacionalne strategije procesuiranja ratnih zločina. Kontakt tačka sa Europolom konačno je počela sa radom u junu 2023. Vijeće ministara je usvojilo set nacrta zakona, posebno o: integritetu u pravosuđu; prevenciji torture (određivanje Ombudsmana kao nacionalnog preventivnog mehanizma); strancima i slobodi pristupa informacijama. Parlament ih je usvojio u augustu i septembru 2023. Vijeće ministara je usvojilo i pravni osnov za vođenje pregovora o južnoj i istočnoj gasnoj interkonekciji, te sporazum o saradnji sa Eurojustom.

Vijeće ministara je također podržalo organizaciju Digitalnog samita Zapada Balkana, održanog u Sarajevu u oktobru 2023. godine, uspostavljanje Tima za kompjuterske hitne intervencije (CERT), te nabavke helikoptera za Ministarstvo odbrane i Oružane snage. U martu je usvojen državni budžet za 2023. Bosna i Hercegovina je pokrenula ratifikaciju dva regionalna sporazuma o mobilnosti, a isto treba učiniti i za sporazum o putovanju sa ličnom kartom.

Najnovija dešavanja, uglavnom u entitetu Republika Srpska, idu u suprotnosti sa pozitivnim zamahom. Konkretno, entitet je pozvao ustavne sudije da podnesu ostavke i usvojio zakon kojim se utvrđuje da se odluke Ustavnog suda neće provoditi, dovodeći u pitanje autoritet, integritet i nesmetano funkcionisanje Ustavnog suda i kršeći ustavni i pravni poredak zemlje. Entitet je takođe ponovo uveo krivične kazne za klevetu, koje ozbiljno utiču na okruženje za civilno društvo i ograničavaju slobodu izražavanja i slobodu medija, što predstavlja veliki korak unazad u zaštiti osnovnih prava. Nacrt zakona koji cilja grupe civilnog društva kao „strane agente“ usvojila je u prvom čitanju entitetska skupština. Ukoliko bude konačno usvojen, ovaj zakon bi dodatno ugrozio efikasno funkcionisanje demokratije i označio bi još jedan korak za žaljenje i neosporan veliki korak unazad.”

U Izvještaju se dalje navodi: “Određeni broj odluka Ustavnog suda tek treba da se u potpunosti provede, uključujući i državnu imovinu. Ustavni sud je suspendovao ili ukinuo nekoliko pravnih i političkih akata entiteta Republika Srpska. Entitetski vrh je ipak odlučio da takve zakone provodi, ugrožavajući pravnu sigurnost. Skupština RS-a pozvala je ustavne sudije na državnom nivou da podnesu ostavke, a u junu 2023. legalizirala je neobjavljivanje odluka visokog predstavnika i neprovođenje odluka Ustavnog suda, dovodeći u pitanje autoritet i integritet Ustavnog suda i kršenje ustavnog i pravnog poretka zemlje. Skupštine oba entiteta trebale bi brzo imenovati sudije na upražnjena sudijska mjesta i osigurati pun sastav Ustavnog suda.

Još uvijek su potrebne ustavne i izborne reforme kako bi se Ustav uskladio sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, u skladu sa sudskom praksom Sejdić-Finci.
Nisu poduzeti nikakvi koraci za razvoj socio-ekonomskih reformi u skladu sa preporukama Komisije i zajedničkim zaključcima ekonomskog i finansijskog dijaloga. Kontinuirane protekcionističke mjere su predmet zabrinutosti u implementaciji SSP-a. Politički dijalog u okviru SSP-a obnovljen je nakon njegove političke blokade 2021.-2022. Bosna i Hercegovina još uvijek nije izradila nacionalni plan za usvajanje acquis-a EU (NPAA), kako to zahtijeva SSP.

“Bosna i Hercegovina je između rane faze i određenog nivoa pripremljenosti u prevenciji i borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala”, navodi se i dodaje kako nije postignut napredak u borbi protiv korupcije. Određeni napredak je postignut u borbi protiv organizovanog kriminala. Vijeće ministara usvojilo je strategiju o organiziranom kriminalu, strategiju i akcioni plan za borbu protiv terorizma, ažuriranu procjenu rizika i prateći akcioni plan za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Kontakt tačka za saradnju sa Europolom počela je sa radom u junu 2023. godine. Ministarstvo pravde tek treba da podnese Vijeću ministara na usvajanje nacrt državnog zakona o sprječavanju sukoba interesa u skladu sa evropskim standardima.

Iako su postojale neke optužnice koje se odnose na korupciju na visokom nivou, ukupni rezultati u sprečavanju i suzbijanju korupcije (uključujući i na visokom nivou) ostaju beznačajni zbog operativne neefikasnosti i političkog uplitanja. Postoje sistemski nedostaci u operativnoj saradnji između agencija za provođenje zakona u borbi protiv organizovanog kriminala, zbog neusaglašenog krivičnog zakonodavstva, slabe institucionalne koordinacije i veoma ograničene razmjene obavještajnih podataka. Kriminalne organizacije iskorištavaju pravne i administrativne rupe. Policija je osjetljiva na političko uplitanje. Finansijske istrage i zapljena imovine su takođe uglavnom neefikasne. Proaktivni pristup je i dalje od suštinskog značaja za suzbijanje kriminalne infiltracije u političkim, pravnim i ekonomskim sistemima. Saradnju sa Eurojustom i Uredom Evropskog javnog tužioca (EPPO) tek treba pojačati.

Nadovezujući se na neke operativne uspjehe u 2023. godini, Bosna i Hercegovina treba nastaviti svoje napore u borbi protiv terorizma i trgovine drogom i mora povećati svoje kapacitete za to. Hitno je potrebno usvojiti novi zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma u skladu sa acquis-em EU. Zakonodavni i institucionalni okvir o osnovnim pravima je uglavnom uspostavljen. U augustu 2023. godine Skupština je usvojila Zakon o slobodi pristupa informacijama i izmijenila Zakon o ombudsmanu za ljudska prava kako bi ga označila kao nacionalni preventivni mehanizam protiv torture i zlostavljanja. Još uvijek su potrebne značajne reforme kako bi se osiguralo da svi građani mogu ostvariti svoja biračka prava i kako bi se osiguralo nediskriminatorno, inkluzivno i kvalitetno obrazovanje za sve, uključujući i prevazilaženje prakse „dvije škole pod jednim krovom“. Marševi ponosa redovno se održavaju od 2020. godine, a u julu 2022. usvojen je akcioni plan o pravima lezbejki, homoseksualaca, biseksualnih, transrodnih, interseksualnih i queer (LGBTIQ) osoba. Rodni akcioni plan usvojen je u oktobru 2023. godine. zasnovano nasilje, loše-
postupanje prema pritvorenicima i neadekvatna zaštita manjina, uključujući Rome, i dalje izazivaju zabrinutost.

Došlo je do nazadovanja u garantovanju slobode izražavanja i slobode medija kroz zaštitu novinara od prijetnji i nasilja i osiguranje finansijske održivosti javnog RTV sistema. Krivične kazne za klevetu, ponovo uvedene u entitetu Republika Srpska u julu 2023. godine, ozbiljno utiču na okruženje za civilno društvo i ograničavaju slobodu izražavanja i medija”, kaže se između ostalog u opširnom izvještaju za Evropsku komisiju.

Podsjećamo, kolegij komesara razmatrao je danas izvještaje o napretku brojnih zemalja, a jedan od izvještaja je i onaj vezan za Bosnu i Hercegovinu. Izvještaj će danas biti uručen predsjedavajućoj Vijeća ministara BiH, Borjani Krišto.

(TIP/Izvor: federalna.ba/Foto: Fena)