Na vanrednoj sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, u toku je delegatska rasprava o rebalansu ovogodišnjeg budžeta Federacije, predloženog iz Vlade FBiH po hitnom postupku.

U dosadašnjem toku, dominirale su reakcije više delegata zbog predviđenih nedovoljnih ili pak nikakvih budžetskih davanja za potrebe u njihovim lokalnim sredinama, poput potreba za izgradnjom gradskih bazena u Cazinu i Zenici ili, pak, zbog zanemarivanja  općenito malih a najnerazvijenijih općina u Federaciji, kako su kazali pojedinci.

Također su dominirale reakcije delegata što rebalansom nije predviđeno više novca za Federalni fond solidarnosti, odnosno za liječenje onkoloških i drugih pacijenata u Federaciji BiH oboljelih od teških bolesti jer većina ne mogu sami kupiti neophodne skupe lijekove i primorani su na liste čekanja.

Slične primjedbe u vezi s rebalansom dominirale su i prije nekoliko dana u zastupničkoj raspravi na sjednici Predstavničkog doma, kada su predlagani amandmani, kao i danas u Domu naroda, najviše u cilju povećanja stavke za Fond solidarnosti.

Rebalans budžeta za 2023. prihvaćen je na koncu u Predstavničkom domu većinom glasova, ali je stupanje na snagu nemoguće ako ga danas ne odobri i Dom naroda u potpuno istom tekstu.

Uz rebalans budžeta, Federalna vlada je u parlamentarnu proceduru uputila i prateći akt, Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršenju budžeta.

Ovogodišnji budžet Federacije nakon rebalansa, ako ga Vladi odobri Parlament, iznosit će ukupno  6.937.563.355 KM, što je za 211,7 miliona KM ili 3,1 posto više u odnosu na sadašnji budžet.

Obrazlažući zašto je rebalans predložila po hitnom postupku, Vlada je navela revidirane projekcije makroekonomskih indikatora za 2023. i indirektnih poreza, kao i mjere Evropske centralne banke u borbi s inflacijom (podizanje referentnih kamatnih stopa) te nemogućnost realizacije pojedinih rashoda koji su na osnovu usvojenih amandmana postali sastavni dio važećeg budžeta FBiH za 2023.

U obrazloženju Ministarstva finansija navedeni su ključni razlozi za rebalans a podrazumijevaju otklanjanje tehničkih grešaka na pojedinim ekonomskim kodovima u budžetu i Zakonu o izvršavanju budžeta, nastalih posljedično usvajanjem amandmana tokom parlamentarne procedure usvajanja sadašnjeg budžeta; zatim usvajanjem izmjena i dopuna Zakona osnovama socijalne zaštite, zaštite žrtava rata, kao i Odluke o vanrednom usklađivanju penzija u procentu 3,9 te njene primjene od maja 2023.

Razlozi su i povećanje iznosa za kamate u otplatama vanjskog duga usljed rasta euribora te potreba za dodatnim novcem u primjeni Zakona o materijalnoj podršci porodicama s djecom u FBiH, kao i potrebno povećanje iznosa u Fondu solidarnosti pri Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.

S obzirom na to da je Vlada Federacije BiH na trećoj sjednici 19.5.2023. donijela Odluku o vanrednom usklađivanju penzija 3,9 posto, počev od isplate majske penzije, za ovo usklađivanje treba osigurati dodatnih 69,6 miliona KM u tekućoj fiskalnoj godini, navedeno je između ostalog iz Vlade.

Osim toga, usvojenim izmjenama i dopunama Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice sa djecom došlo je do povećanja osnovice koja se primjenjuje od 1.4. 2023. godine te je pored planiranih 160 miliona KM, potrebno osigurati još oko 67 miliona KM.

Vlada je rebalansom predvidjela za Fond solidarnosti FBiH dodatnih deset miliona KM, ali pošto su potrebe tu mnogostruko veće, pozvala je i kantonalne nivoe da finansijski saučestvuju u ublažavanju ovog problema.

U Predstavničkom domu je nekidan iz klupa većine rečeno da aktuelna Vlada nije mogla za nekoliko mjeseci od formiranja riješiti tako krupan problem, ali da treba pozdraviti i njen sadašnji, ipak pozitivan korak u tom pravcu.

Zastupnička rasprava prije nekoliko dana je dovela i do podatka da od osnivanja 2002. godine, u Fond solidarnosti nije uplaćeno oko 1,5 milijardi KM.

(TIP/Izvor: Fena/Foto: Amer Kajmović)