Ekonomija grada, ili urbana ekonomija je podoblast ekonomije koja se bavi proučavanjem nastanka, razvoja, i nestanka urbanih područja (gradova), te ekonomskih aktivnosti, ponašanja i problema unutar urbanih područja. Urbana ekonomija nastoji razumjeti jedinstvene ekonomske karakteristike i izazove gradova, kao i mehanizme koji pokreću urbani rast, razvoj i održivost, govori dr. Ismir Mulalić, profesor ekonomije na Copenhagen Business School (Kraljevina Danska).

Njegova istraživanja se fokusiraju na primijenjenu mikroekonomiju i primijenjenu mikroekonometriju, posebno na urbanu ekonomiju koja, između ostalog, istražuje i kako gradovi funkcionišu kao privredni subjekti te kako različiti faktori, kao što su gustina naseljenosti, korištenje zemljišta, transport i javne politike, utiču na ekonomsko blagostanje urbanih područja i njihovih stanovnika.

„Glavne teme i područja od interesa u urbanoj ekonomiji uključuju, na primjer, korištenje zemljišta, izbor lokacije za stanovanje i poslovanje, analizu tržišta nekretnina, transport, urbani razvoj i gentrifikaciju i urbanizaciju. Sve u svemu, urbana ekonomija igra ključnu ulogu u pomaganju kreatorima politike, urbanistima i preduzećima da donesu kvalitetne odluke o urbanom razvoju, infrastrukturi i javnoj politici kako bi poboljšali ekonomsko blagostanje i kvalitet života u gradovima“, ističe sagovornik.

Napominje da je ekonomska situacija u evropskim urbanim područjima trenutno pod utjecajem niskog ekonomskog rasta, povećane stope nezaposlenosti, investicija u infrastrukturu, odgovora na pandemiju korona virusa i rat u Ukrajini.

„Iako su neki gradovi postali središta inovacija i poduzetništva, poput Berlina, Madrida, Amsterdama, Kopenhagena i Stockholma, drugi se još uvijek oporavljaju od finansijske krize s visokom nezaposlenošću i sporim rastom, posebno u južnoj Evropi. Pandemija je također dovela do gubitka radnih mjesta i smanjenja ekonomske aktivnosti u gradovima zbog mjera zatvaranja. Vlade su poduzimale razne mjere podrške, uključujući mogućnosti rada od kuće i finansijske programe pomoći. Unatoč tim izazovima, evropski gradovi se sve više usredotočuju na održivost u urbanističkim strategijama, s posebnim naglaskom na zelenu infrastrukturu i rješavanje društvene nejednakosti.“

Ulaganja u infrastrukturu

Navodi da mnogi evropski gradovi ulažu u infrastrukturu kako bi podržali ekonomski rast i poboljšali kvalitet života svojih stanovnika, s posebnim fokusom na održivi urbani razvoj.

„To uključuje ulaganja u infrastrukturu, javni prijevoz i obnovljive izvore energije. Ove investicije imaju za cilj poboljšanje mobilnosti, smanjenje zagađenja i stvaranje urbanih sredina pogodnijih za život. Međutim, rat u Ukrajini usporio je mnoge infrastrukturne projekte. Rat je prije svega rezultirao povećanjem cijena energije, što je negativno utjecalo na mobilitet. Osim toga, mnoge evropske zemlje su preusmjerile dio svojih budžetskih sredstava za pomoć Ukrajini, što je dodatno usporilo ili odgodilo brojne infrastrukturne projekte“, izjavljuje dr. Ismir Mulalić.

Smatra da upravljanje finansijama u zemljama Zapadnog Balkana ima vrlo malo veze s ekonomskim principima.

„Iz moje perspektive, iako može biti ograničena informacijama kojima raspolažem, primjećujem da se odluke koje se tiču finansija često donose u skladu s ličnim interesima, političkom agendom i kratkoročnim planovima. Nedostatak vizije i dugoročnog planiranja rezultiraju neefikasnim upravljanjem finansijama, posebno u Bosni i Hercegovini, gdje se često zastupaju interesi koji su izvan domena ekonomije, a koji rijetko pridonose poboljšanju ekonomskog blagostanja i kvaliteta života građana“, kazuje sagovornik.

Tvrdi da postoji mnogo načina za unapređenje produktivnosti i kvaliteta transportne infrastrukture, te da je važno odabrati ulaganja u razvoj transportne infrastrukture, prioritizirajući one projekte koji će najviše doprinijeti poboljšanju transportne infrastrukture i produktivnosti i koji su isplatljivi.

„Ovi projekti bi trebali otvarati nove trgovinske rute, povezivati zemlje i regije, smanjiti gužve i skratiti vrijeme putovanja za putnike i robe. Treba imati na umu da infrastrukturni projekti visokog kvaliteta obično pozitivno utječu na produktivnost i vrijednost građevinskog zemljišta i nekretnina, zbog čega su investicije u ove projekte opravdane iz ekonomskog stanovišta. Važno je naglasiti da takvi projekti doprinose poboljšanju ekonomskog blagostanja i kvaliteta života građana. Naravno, vlasti trebaju usvojiti zakonske okvire koji će olakšati i podržavati ulaganja u razvoj transportne infrastrukture.“

Rast cijena nekretnina

Kada je u pitanju nedostatak parking prostora u gradovima, mišljenja je da je ključno regulisati i kontrolisati parkiranje u gradskim središtima kako bi se osiguralo da parking prostori budu dostupni samo onima kojima su zaista potrebni.

„Jedan od načina za postizanje tog cilja može biti uvođenje efikasne naplate parkiranja. Također, moguće rješenje može biti izgradnja novih parking prostora. Uz to, treba promovirati korištenje alternativnih oblika prijevoza kao što su bicikli i javni prijevoz. Uvođenje efikasne naplate parkiranja je prepoznato u naučnoj literaturi kao jedan od najjeftinijih i najefikasnijih instrumenata za regulisanje saobraćaja i korištenje javnog prostora“, kaže dr. Ismir Mulalić.

Prema njegovim riječima, opravdanost rasta cijena nekretnina na Zapadnom Balkanu može se objasniti povećanom potražnjom za nekretninama kao rezultat migracije iz ruralnih područja u gradove (procesom urbanizacije), ali i stranim građanima te dijaspori, koji se sve više odlučuju za kupovinu nekretnina na Zapadnom Balkanu.

„Rast cijena nekretnina može biti opravdan do određene mjere jer ukazuje na povećanu vrijednost imovine u velikim gradovima. Međutim, postoje i određeni rizici koji dovode u pitanje dugoročnu održivost takvog rasta. Na primjer, rast cijena nekretnina može dovesti do slabe dostupnosti stanova za mlade ljude ili one s nižim primanjima“, priča sagovornik.

Nastavlja da vlasti mogu poduzeti nekoliko mjera kako bi se smanjile ove negativne posljedice.

„Prvo, vlasti mogu uložiti u izgradnju novih stanova u većim gradovima, posebno za socijalno ugrožene grupe stanovništva. Ovo bi pomoglo u osiguravanju pristupačnog stanovanja za sve građane i smanjilo pritisak na tržište nekretnina. Također, treba promovirati diversifikaciju investicija i ekonomskog rasta, kako ne bi došlo do prevelike koncentracije investicija u nekretnine. Važno je i promovirati vladavinu prava i efikasnije institucije kako bi se spriječile špekulacije i izbjeglo zloupotrebljavanje sistema. To će poboljšati povjerenje investitora i održati dugoročnu stabilnost tržišta nekretnina.“

‘Glasanje nogama’

Na kraju građanima preporučuje da razmisle o konceptu “glasanja nogama” (voting with your feet) koji se odnosi na našu sposobnost da biramo svoju budućnost putem preseljenja i često se koristi kako bismo izrazili svoje (ne)zadovoljstvo u vezi s određenim uslovima.

„Ideja je da imamo slobodu da odaberemo gdje ćemo živjeti i raditi, te da biramo lokaciju koja je usklađena s našim vrijednostima, potrebama i mogućnostima. Kroz ovu vrstu akcije, mi zapravo glasamo za promjenu. Glasanje nogama može biti jedan moćan način kako pojedinci doprinose promjenama u društvenim i ekonomskim sistemima. Na primjer, ako smatramo da određeni grad ili država pružaju bolje mogućnosti za posao, kvalitet života ili političku klimu, možemo odlučiti da se preselimo tamo kako bismo pokazali svoj stav i ujedno podržali promjene. U suštini, mudri ljudi žive tamo gdje im je dobro, a ne samo tamo gdje su rođeni“, zaključuje dr. Ismir Mulalić.