U posljednjih osam godina poslodavci i radnici u Federaciji BiH traže da se izmjene zakoni o doprinosima i porezu na dohodak, s obzirom da su aktuelni zakoni doveli do toga da poslodavac za platu od 1.000 KM mora izdvojiti 1.700 KM jer na pomenuti iznos 700 KM ide državi po osnovu raznih izdvajanja. Na ovako poguban namet po poslodavce i radnike godinama su upozoravali brojni ekonomisti u BiH, ali federalna Vlada nikada nije željela napraviti zakone koji će biti prihvatljivi svima. Do kvalitetnih zakona se nije ni moglo doći s obzirom da je vlastima godinama bila isključivo vodilja prikupljanje novca od direktnih poreza, a nikako stimulisanje ukupne potrošnje građanstva kroz rast plata radnika u realnom sektoru.

Površan i bahat pristup

Takav površan i bahat pristup vlasti doveo je do odlaska brojnih radnika iz Bosne i Hercegovine, pa se sada poslodavci sve više odlučuju za angažman stranih radnika zbog nedostatka kadra u BiH.

I kada je u proljeće bilo izvjesno da će u Federaciji BiH doći do promjene vlasti, poslodavci i ekonomisti su ponovo krenuli u kampanju i aktivnije zagovaranje izmjene fiskalnih zakona. U iste one izmjene koje su svojevremeno zagovarale i stranke trojke dok su bile u opoziciji u FBiH. Međutim, tradicija je da se u BiH političari za radnike bore samo dok su u opoziciji.

Udruženje poslodavaca FBiH je predlagalo čak i privremeno zakonsko rješenje kojim bi se poslodavcima u ovom entitetu omogućilo da podignu platu radnicima za iznos do 400 KM, a da na taj povećani iznos uplate samo 11 posto doprinosa, a da budu oslobođeni ostalih poreza.

Privremeno rješenje bi bilo na snazi dok se ne usvoje novi fiskalni zakoni, ali je federalna vlast koju čine SDP, Naša stranka, NiP, HDZ BiH i HDZ 1990 i to odbila.

Izgovor Vlade FBiH za odbijanje privremenog rješenja početkom ljeta je bio zasnovan na tome da izvršna vlast radi na pripremi seta fiskalnih zakona i da će oni ubrzo biti usvojeni.

Iako su poslodavci upozoravali da fiskalni zakoni trebaju biti usvojeni do početka augusta, te da nije pametno ući u jesen bez usvojenih zakona, Vlada ih nije predložila prije godišnjih odmora, te su predstavnici vlasti ljetos obećali da će to biti u septembru.

Za srijedu, 27. septembra, je zakazana tek 5. redovna sjednica Zastupničkog doma Parlamenta FBiH u ovom mandatu, ali fiskalnih zakona i zakona o minimalnoj plati od 1.000 KM nema na dnevnom redu.

Admir Čavalić, predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Zastupničkog doma Parlamenta FBiH napominje da je Vlada tokom ljeta najavila da će do septembra pripremiti i pustiti u parlamentarnu proceduru set fiskalnih zakona.

“Koliko ja imam informacija još nije usaglašen tekst samog zakona, niti konkretne cifre, niti su urađeni finalni modeli projekcije primjene. Dakle, zakoni su daleko od procedure, i čak sam skeptik da će to biti u oktobru ili novembru”, ističe za Buku Čavalić.

Vlasti razvlače procedure dok radnici odlaze iz BiH

Pitali smo ga zbog čega je to tako sve sporo, kada znamo koliko dugo poslovna zajednica, sindikati i ekonomisti traže smanjenje nameta privredi.

“Neformalno se priča o tome da su ovi fiskalni zakoni upali na tu vagu političke trgovine i da se opet sada vežu za imenovanje sudije u Ustavni sud Bosne i Hercegovine iz Federacije BiH. Postupak koji nema dodirnih tačaka s fiskalnim zakonima, međutim, u političkih okvirima se sve to veže jedno za drugo”, odgovara Čavalić.

Direktor Udruženja poslodavaca FBiH Mario Nenadić je u intervjuu za Buku početkom juna upozoravao koliko je važno da se što hitnije reaguje sa novim zakonskim rješenjima.

“Da sada imamo usvojene zakone, 1. januara naredne godine oni ne mogu biti u primjeni. To je ono što brine nas poslodavce. Vlasti razvlače procedure usvajanja zakona, neodlučni su u tom pravcu, a u međuvremenu se dešava veliki gubitak radne snage i dešavaju se problemi koje će biti teško nadoknaditi čak i da ovaj zakon od ujutro bude u primjeni. Zbog toga smo ponudili to ad hoc rješenje, kojim bi se omogućilo poslodavcu da poveća platu radniku do 400 KM, a da se država odrekne dijela doprinosa na uvećani iznos plate, i da se ovaj povećani iznos plate ne opterećuje porezom na dohodak. To bi omogućilo da povećani iznos ide kao neto primanje radniku, a da se bruto dio izostavi ili smanji. Time bi se barem smanjio trend iseljavanja radnika, koji u potrazi za boljim standardom odlaze iz zemlje. Mi imamo podatke Eurostata i agencija za statistiku da je od posljednjeg popisa BiH napustilo 370.000 građana, što je strašan i nenadoknadiv gubitak”, upozorenje je Nenadića koje nije niti zanimalo niti zabrinulo vladajuću garnituru u Federaciji BiH.

Teško oboljeli čekaju Vladu da ispoštuje Zakon

Čavalić konstatuje kako se očekivalo da osim fiskalnih zakona na dnevnom redu predstojeće  sjednice bude i rebalans budžeta, ali ni taj dokument Vlada FBiH nije uputila u parlamentarnu proceduru.

“I u tom slučaju su vjerovatno problemi unutar parlamentarne većine i to je bilo jasno na prošloj sjednici kada je bila tačka koja se odnosila na rebalans, ali je neko od predstavnika većine zatražio pauzu jer nisu usaglašeni stavovi u vezi rebalansa. Međutim, rebalans može biti i na vanrednoj sjednici, tako da teoretski može biti i do kraja mjeseca, ali čini se da se vladajuća većina još nije međusobno usaglasila oko tog dokumenta”, govori nam Čavalić.

Kada je riječ o potrebi usvajanja rebalansa budžeta, naš sagovornik kaže da postoje tri razloga zbog kojih se treba donijeti ovaj dokument.

“Prvi razlog se tiče amandmana s početka godine i potrebno je malo tehnički ispraviti te amandmane. Naprimjer, pitanje besplatnih udžbenika u Federaciji BiH je riješeno kroz te amandmane, ali tehnički je bilo nekih poteškoća u samoj realizaciji amandmana i to treba ispraviti. Drugi razlog je da se pokušaju ispraviti ove nepravde prema teško oboljelim, tu imamo i zahtjeve Centra civilnih inicijativa i brojnih udruženja koja se bave teško oboljelim. Vidjet ćemo da li će to proći, to su one stvari koje nisu bile ni predviđene da se rješavaju od Vlade u ovom rebalansu, ili ako jesu, u vrlo minornom iznosu. Treći razlog je to što se očekuje 200 miliona ili više prihoda i sada je pitanje kako te prihode preraspodijeliti dalje”, podvlači Čavalić.

(TIP/Izvor: Buka)