Evropa se suočava sa “ozbiljnom krizom javnog zdravlja”, pri čemu skoro svi širom kontinenta žive u područjima sa opasnim nivoom zagađenja vazduha, pokazalo je istraživanje Guardiana.

Analiza podataka prikupljenih korištenjem najsavremenije metodologije – uključujući detaljne satelitske snimke i mjerenja sa više od 1.400 stanica za praćenje tla – otkriva strašnu sliku prljavog zraka, pri čemu 98% ljudi živi u područjima s visoko štetnim zagađenjem sitnim česticama koje premašuje preporuke Svjetske zdravstvene organizacije. Gotovo dvije trećine živi u područjima gdje je kvalitet zraka više nego dvostruko veći od smjernica SZO.

Najgore pogođena zemlja u Evropi je Sjeverna Makedonija. Gotovo dvije trećine ljudi širom zemlje živi u područjima sa više od četiri puta većim od smjernica SZO za PM2,5, dok je utvrđeno da četiri područja imaju zagađenje zraka skoro šest puta više, uključujući glavni grad Skoplje. Istočna Evropa je znatno gora od zapadne Evrope, osim Italije, gdje više od trećine onih koji žive u dolini Po i okolnim područjima na sjeveru zemlje udiše vazduh, četiri puta zagađeniji najopasnijim česticama u vazduhu od SZO-ove gornje granice. Ovdje je bitno naglasiti da u istraživanje nije uključena Bosna i Hercegovina, a razlozi tome nisu poznati redakciji (op.a).

Guardian je radio sa stručnjacima za zagađenje na izradi interaktivne karte koja otkriva najteže pogođena područja na kontinentu. Mjerenja se odnose na PM2,5 – sitne čestice u zraku koje se uglavnom proizvode sagorijevanjem fosilnih goriva, od kojih neke mogu proći kroz pluća i u krvotok, pogađajući gotovo svaki organ u tijelu. Trenutne smjernice Svjetske zdravstvene organizacije navode da prosječne godišnje koncentracije PM2,5 ne smiju prelaziti 5 mikrograma po kubnom metru (µg/m3). Nova analiza je pokazala da samo 2% stanovništva Evrope živi u područjima unutar ove granice. Stručnjaci kažu da zagađenje PM2,5 uzrokuje oko 400.000 smrtnih slučajeva godišnje širom kontinenta. “Ovo je teška kriza javnog zdravlja”, rekao je Roel Vermeulen, profesor epidemiologije okoliša na Univerzitetu Utrecht koji je predvodio tim istraživača širom kontinenta koji je prikupio podatke. „Ono što vidimo sasvim jasno je da skoro svi u Evropi udišu nezdrav vazduh.

Podaci također otkrivaju:

• Skoro svi stanovnici u sedam zemalja istočne Evrope – Srbiji, Rumuniji, Albaniji, Sjevernoj Makedoniji, Poljskoj, Slovačkoj i Mađarskoj – imaju duplo veću koncentraciju čestica od smjernica SZO.
• Više od polovine stanovništva Sjeverne Makedonije i Srbije živi sa četiri puta više od vrijednosti SZO.
• U Njemačkoj, tri četvrtine stanovništva živi sa više od dvostruko više od smjernica SZO. U Španiji je ta cifra 49%, a u Francuskoj 37%.
• U Ujedinjenom Kraljevstvu, tri četvrtine stanovništva živi u područjima gdje je izloženost između jedan i dva puta veća od smjernica SZO, sa skoro četvrtinom iznad.
• Blizu 30 miliona Evropljana živi u područjima sa koncentracijama čestica koje su najmanje četiri puta veće od smjernica SZO.
• U Švedskoj, nasuprot tome, ne postoji oblast u kojoj PM2,5 dostiže više od dvostruko više od vrijednosti SZO, a neka područja u sjevernoj Škotskoj su među rijetkima širom Evrope koja su ispod ograničenja.

Saobraćaj, industrija, grijanje u domaćinstvima i poljoprivreda su glavni izvori PM2,5, a uticaj često nesrazmjerno osjećaju najsiromašnije zajednice.

Zagađenje zraka postalo je ključno pitanje u Evropi, a EU je pod pritiskom da učini više u rješavanju rastuće krize javnog zdravlja. Prošle sedmice, Evropski parlament je izglasao usvajanje smjernica SZO o PM2,5 do 2035. Zakon, koji tek treba da bude finaliziran u pregovorima s vijećem, postavio bi pravno obavezujuće ograničenje za godišnju koncentraciju PM2,5 od 5µg/m3, što je mnogo manje od 25µg/m3 koje imamo danas.

Međutim, stručnjaci kažu da je potrebno odmah poduzeti hitne mjere. Oni ukazuju na sve veći broj dokaza koji pokazuju da zagađenje zraka utječe na gotovo svaki organ u tijelu i povezano je s ogromnim rasponom zdravstvenih problema od bolesti srca i pluća do raka i dijabetesa, depresije i mentalnih bolesti do kognitivnih oštećenja i niske porođajne težine.

Jedna nedavna studija pokazala je da je zagađenje zraka odgovorno za milion mrtvorođenih godišnje, a drugo da mladi ljudi koji žive u gradovima već imaju milijarde toksičnih čestica u svojim srcima. Dr Hanna Boogaard, stručnjakinja za zagađenje zraka u Evropi na američkom Institutu za zdravstvene efekte, rekla je da je nova analiza ključna za informiranje debate o zagađenju zraka i njegovim efektima na kontinentu, za koje je rekla da su rezultirali stotinama hiljada smrtnih slučajeva svaki godine.

“Ove smrti se mogu spriječiti, a procjena ne uključuje milione slučajeva nesmrtonosnih bolesti, godine života sa nekim oblikom invaliditeta, hospitalizacije koje se mogu pripisati ili zdravstvene posljedice drugih zagađivača.”

Dodala je da je potez za pooštravanje ograničenja EU pružio “jedinstvenu priliku da imaju hrabrosti… i maksimiziraju dobrobiti za javno zdravlje za Evropu i šire”.

Neki gradovi širom Evrope, uključujući London i Milano, čine korake u borbi protiv zagađenja vazduha, od uvođenja zona ultra niskih emisija do programa smanjenja saobraćaja i inicijativa za pješačenje i vožnju biciklom. Ali stručnjaci kažu da političari moraju djelovati hitnije u svjetlu sve većeg broja dokaza štete.

Istraživanja su takođe pokazala da je veća vjerovatnoća da će siromašnije zajednice unutar zemalja živjeti u područjima s najvećom zagađenošću zraka. Barbara Hofman, profesorica epidemiologije životne sredine na Univerzitetu u Dizeldorfu, kaže da je zagađenje vazduha pitanje “ekološke nepravde”.

„Najviše pogođene zemlje su i zemlje sa najnižim srednjim prihodom, uz nekoliko značajnih izuzetaka – ovo ilustruje stepen ekološke nepravde koju doživljavamo u EU. Čišćenje zraka posebno u istočnoj Evropi je hitno potrebno kako bi se obezbijedile jednake mogućnosti za zdrav život širom Evrope.”

Podatke su prikupili akademici sa Univerziteta Utrecht u Holandiji i Švicarski institut za tropsko i javno zdravlje u sklopu projekta Expanse koji finansira EU. Koristili su kombinaciju izvora, od satelitskih podataka visoke rezolucije do stanica za praćenje zagađenja i informacija o korištenju zemljišta, kako bi modelirali prosječne godišnje nivoe PM2,5 širom Evrope u 2019. Navode da se nivoi zagađenja danas neće značajno razlikovati, ali dodaju da postoje oblasti u kojima su primijenjene stroge mjere protiv zagađenja koje su doživjele određena poboljšanja. Ukupni rezultat je jedna od najpreciznijih i najsveobuhvatnijih slika zagađenja zraka širom kontinenta do danas.

Vermeulen je rekao: “Ovo su najbolji podaci koji su trenutno dostupni… Sada nam trebaju političari da budu hrabri i ambiciozni i da preduzmu neophodne hitne korake za rješavanje ove krize.”

(TIP/Izvor: federalna.ba/The Guardian/Foto: Guardian/Getty Images)