Nakon završenog postupka javne rasprave na nacrt Zakona, Vlada Tuzlanskog kantona je u četvrtak  utvrdila prijedlog Zakona o pružanju besplatne pravne pomoći. Između ostalog, primjena Zakona o pružanju besplatne pravne pomoći, koji je trenutno na snazi, naročito imajući u vidu rast prosječne plate u Federaciji Bosne i Hercegovine, nametnula je potrebu da se razmotre i redefiniranju uslovi i kriteriji za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć, te je Vlada pokrenula proces izmjene ovog zakonskog propisa.

Cilj izrade novog teksta Zakona jeste da se omogući pravo na jednak pristup pravdi svima. Novim Zakonom, imajući u vidu inflaciju i povećane troškove života, predviđeno je povećanje cenzusa za ostvarivanje prava sa 25% na 40% prosječne plaće u FBiH, odnosno sa trenutnih 320 KM na 510 KM. Također, uvedeno je i pravo na pružanje besplatne pravne pomoći povratnicima koji su imali status raseljene osobe na području Tuzlanskog kantona do njihovog povratka u prijeratno mjesto prebivališta. Naime, u posljednje vrijeme povratnici, pogotovo na području Podrinja, imaju znatne probleme kod ostvarivanja prije svega imovinskih prava, a tu su i druga prava čije će im se ostvarivanje pojednostaviti primjenom novog Zakona.

Uz oblike ostvarivanja prava na besplatnu pravnu pomoć u okviru nadležnosti Kantonalnog zavoda za pružanje pravne pomoći, postupke u kojima se pruža, odnosno postupke u kojima se ne pruža besplatna pravna pomoć, ovim Zakonom se propisuju uslovi i kriteriji za ostvarivanje prava na besplatnu pravnu pomoć, zatim način dokazivanja statusa osobe koja ostvaruje pravo na besplatnu pravnu pomoć. Definisano je ko se smatra licem slabog imovnog stanja, utvrđen je kriterij očigledne neosnovanosti odnosno situacije u kojima se besplatna pravna pomoć neće odobriti podnosiocu zahtjeva, način provjere podataka, vremensko važenje odobrene pravne pomoći, prestanak prava na pružanje pravne pomoći, povrat troškova postupka, obaveza vraćanja sredstava, način obračuna troškova i utrošenih sredstava te njihova pripadnost, promijenjene okolnosti, te plaćanje troškova branitelja.

Izmjene Zakona o prostornom uređenju i građenju

Vlada je  utvrdila nacrt Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i građenju. Razlog za donošenje ovih izmjena je usaglašavanje postojećeg zakona sa odredbama Zakona o poljoprivrednom zemljištu FBiH, Zakona o šumama TK i Zakona o energijskoj efikasnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine. Također u dosadašnjoj primjeni zakona došlo je do potrebe da se preciziraju pojedine zakonske odredbe koje su se kroz primjenu Zakona pokazale kao nedovoljno jasne ili neprimjenjive zbog čega je organima bilo otežana primjena Zakona, kao i njegovo različito tumačenje od strane sudova i organa koji su direktno primjenjivali Zakon u svakodnevnom radu.

Između ostalog, precizirano je koje se građevine odnosno zahvati smatraju privremenim, a kako bi se ista odredba usaglasila sa odredbama zakona koji regulišu poljoprivredno i šumsko zemljište. Definišu se i pojmovi Pomoćni objekat i Pripremni građevinski radovi, a koji nisu bili definisani važećim Zakonom. Izmjene propisuju i eventualno produžavanje važenja planskih dokumenata, prostornog plana Kantona i prostornih planova općina/gradova, kao razvojnih planskih dokumenata, te detaljnih planskih dokumenata, kao provedbenih dokumenata, ako nisu potpuno realizovani i ako nisu u suprotnosti sa dokumentima višeg reda. Izmjenama se također propisuje da su solarne elektrane instalirane snage od 1 MW do 30 MW, sa pripadajućim građevinama i vjetroparkovi do 3 vjetroturbine, građevine za koje Ministarstvo utvrđuje preduslove za odobravanje planirane promjene u prostoru. Ove građevine nisu bile propisane važećim Zakonom, te je iste bilo potrebno regulisati radi usklađivanja sa federalnim propisima. Planirano je da se u prvoj fazi provede javna rasprava o Nacrtu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju i građenju i to u trajanju od 30 dana od dana kada Skupština utvrdi Nacrt Zakona.

(TIP)