Čini se da svjedočimo novom trendu, koji zapravo nije toliko nov, kada je u pitanju uređivanje izloga modnih trgovina. Naime, odjeća postaje opcionalna, a izlozi sve više sliče umjetničkim instalacijama ili su pak potpuno lišeni gotovo svega osim ponekog detalja koji podsjeća na modni brend.

“U konačnici, izlog je reklamni pano”, rekao je Jonathan Anderson objašnjavajući zašto je u izlog svog novog butika JW Anderson u Milanu umjesto haljine gurnuo divovski čajnik koji izgleda vrlo britanski, piše WWD. “Radi se o pripovijedanju: Kako privući ljude u trgovinu?”

“Izlog je prvi uvid u imidž marke, ali još uvijek mora privući ljude i privući njihovu pozornost”, složio se Simon Porte Jacquemus, koji je nedavno instalirao šalicu šlaga s trešnjom na vrhu veličine Fiata 500 u izlog svoje trgovine Avenue Montaigne u Parizu. Ona namiguje na njegovu jesensku kolekciju inspiriranu Marijom Antoanetom koja je prodefilirala u Chateau de Versaillesu prošlog lipnja.

@jw_andersonThe giant teapot journey. Visit at our new location in Milan. JW Anderson Milan, Via Sant’Andrea 16, Milano 20121♬ original sound – JW Anderson

Divovski stroj za kokice i toster umjesto odjeće

Dvojica dizajnera među su kolovođama novog stila uređenja izloga gdje je odjeća strogo izborna, ali su kreativnost, bombastičnost i iznenađenje neophodni. “Proizvod nije dovoljan – da biste zadržali kupce, morate ih zabaviti”, rekao je Julien Steenman, koji predaje vizualnu prodaju robe na Institutu Français de la Mode u Parizu.

“Dovodite svoje kupce u svoj svemir na vrlo velik i hrabar način. Danas morate biti brzi i učinkoviti”, dodaje i kaže da danas izlog postaje “manifest marke”.

Više od desetljeća oslanjajući se na e-trgovinu i veleprodajne kanale, Jacquemus je prvi put zaronio u fizičku maloprodaju prošle godine i želio je “testirati disruptivne ideje umjesto konvencionalnih načina prodaje”.

@jacquemus Bonjour Paris! #JACQUEMUS #ouiouibaguette ♬ original sound – haley sharpe

“Uvijek smo se igrali sa svakodnevnim predmetima i uspomenama na svakoj od naših revija, kampanja i kolekcija pa nam je imalo smisla ponovno ih dovesti u fokus na vrlo apsurdan i gigantski način”, rekao je dizajner, govoreći o divovskom stroju za kokice i tosteru koji su dominirali izlogom “kako bi privukli kupce i unijeli dimenziju usmjerenu na iskustvo”.

“Važno nam je stvoriti interakcije i pružiti sjećanja i emocije tijekom posjeta butiku kroz njegove predmete, zvukove i mirise”, objasnio je u intervjuu. “Obično radimo s organskim i instinktivnim pristupom. Sve obično počinje od slike, koncepta i zatim se razvija u pravi izlog.”

Anderson je rekao da sveprisutnost društvenih medija “tjera” robne marke i dizajnere da osmisle načine za “privlačenje potrošača na fizički način” – i na “izravan” način, također. “Mislim da je došlo do oživljavanja trgovine”, dodao je.

“Kako postajemo sve više digitalni, postoji sve romantičniji pogled na trgovinu, koja postaje sve važnija kao sredstvo za pričanje priče robne marke”, rekao je. Također ističe da u konačnici ovakvi izlozi donose znatiželju.

Po njegovom mišljenju, objekt koji privlači pažnju, u skladu s duhom marke, može pomoći u izgradnji svijesti, potaknuti poželjnost i, u konačnici, prodaju među obožavateljima. Anderson je primijetio da više voli kada trgovine imaju dva izloga koja okružuju ulaz. Moda s jedne strane, a inspiracija s druge.

“Izlog postaje fizički produžetak vrijednosti marke”

Prema Steenmanu, mnoge od najboljih praksi u modernom izlogu dolaze zahvaljujući Comme des Garçons, čiji je “nekonformistički” etos davno podigao obrve. Zaljubljenica u modu, Rei Kawakubo nikada nije učinila nešto tako banalno kao što je oblačenje manekena za izlog – preferirajući neočekivani, “mozgajući poremećaj oko ulaza”.

Naime, nova knjiga od 302 stranice dokumentira zadivljujući niz instalacija koje je Kawakubo osmislila za svoju trgovinu u tokijskoj četvrti Aoyama između 1989. i 2023. godine. Na primjer, 1998. engleski umjetnik Steven Pippin postavio je osam kompleta kliznih staklenih vrata, zamagljujući linije ulaza i izlaza – i zamagljujući detalje odjeće izložene duboko u butiku.

Kaskade resa, čudne slamnate košare, jezive figurice od pjene, divovske svijeće, slonovi iz papier machea, divovske crvene kugle i hrpa bombona među neobičnim su predmetima koji su bili vidljivi iz kosih staklenih izloga trgovine Aoyama, tj. kada nisu bili zacrnjeni velikim milimetarskim papirom ili umjetničkim djelima nalik grafitima.

Prema profesorima vizualne prodaje, izlozi su evoluirali u moćan komunikacijski alat, a ne u alat za mijenjanje popularnih proizvoda ili proizvoda slabijeg učinka – a potrošnja je u porastu.

“Brendovi sve više i više koriste izloge kako bi stvorili vezu sa svim omnikanalnim iskustvom”, rekao je Alessandro Diani, profesor vizualne prodaje na Sveučilištu Iuav u Veneciji, ističući da se izlozi često podudaraju sa sadržajem društvenih medija i reklamnim kampanjama, prenosi Index.hr.

“Izlog postaje fizički produžetak vrijednosti marke.” Na primjer, limuni se često pojavljuju na Instagram računu Jacquemusa – što je simbol njegove rodne Provanse – i pojavio se kao golemi sokovnik u njegovom izlogu na Avenue Montaigne.

Predviđanje profesora Dianija je: “Izlog će sve više i više biti zbroj iskustva, uranjanja, informacija, pripovijedanja, ali i opsesije i ovisnosti, jer je ovih šest elemenata dio konstrukcije poruka na Instagramu ili TikToku.”

(TIP/Izvor: Foto: Shutterstock)