Ako nova Vlada FBiH želi biti bolja od prethodne, ne smiju se ponoviti kršenja zakona, loša kadrovska rješenja, te poguban odnos prema zdravstvu i poljoprivredi…

Otišao je Fadil Novalić. Vladu Federacije Bosne i Hercegovine zajedno s ministrima iz HDZ-a i SBB-a napustio je nakon osam godina. Vlada Federacije BiH kojom je rukovodio premijer iz SDA Fadil Novalić počela je svoj mandat 2015. godine. Prvobitno je federalnu vlast činila i Demokratska fronta, ali će kasnije istupiti iz vlade. Iako je vlada na čelu s Novalićem mandat trebala obavljati do jeseni 2018. godine, njihov angažman se produžio za četiri godine i šest mjeseci.

Obrazovanje i zdravstvo bilo bez ministara

I tako su prolazile godine, a Vlada premijera Novalića je  radila u nepotpunom sastavu. Nakon što je ministrica obrazovanja dobila ambasadorsku funkciju, te nakon što su dva ministra preminula, Vlada je osmogodišnji mandat završila s 13 umjesto sa 16 ministara. Koalicioni partneri SDA i HDZ nisu bili u stanju imenovati čak ni nove ministre, pa su ministarstva obrazovanja, zdravstva te ono za boračka pitanja funkcionisala bez ministara.

Kao i u svakoj vladi bilo je i dobrih i loših poteza. Penzije su u Federaciji BiH rasle nekoliko puta, ali s obzirom koliko su porasli troškovi života u našoj zemlji, penzionerima nije nikakva utjeha što imaju nešto veće penzije, ali puno skuplji život.

Ako pitate bivšeg premijera Novalića, on će kazati da je Vlada radila odlično i pri tome je često isticao podatak da je zatekao loše stanje u vladi prilikom preuzimanja 2015. godine.

No, mnogi ekonomisti su ranije govorili kako nije dobro porediti se samo s lošijim od sebe, već da se treba nekada  porediti i s boljim, te imati više ciljeve.

Bivši premijer Novalić i stranke koje su ga podržavale neće vam govoriti o lošim potezima prethodne vlade. Vođeni uvjerenjem da građani površno prate rad izvršne i zakonodavne vlasti smatraju da o takvim stvarima ne treba puno pričati.

Nezakonita imenovanja se ne smiju ponoviti

No, kako bi građani, ipak, znali kako radi izvršna i zakonodavna vlast, o tim lošim potezima moraju govoriti mediji. Buka je o takvim stvarima pisala i ranije, ali nije bilo pretjeranog efekta. Sada pišemo iz razloga što želimo odmah na početku novog mandata napomenuti novu Vladu na čelu s premijerom Nerminom Nikšićem na koji način može biti drugačija i bolja od prethodnika.

Želimo ih podsjetiti i na detalje koje su i sami, posebno kroz parlamentarne klupe, kritikovali, kako ne bi zaboravili na sve ono što su drugima spočitavali.

Za početak, Vlada koja je jučer preuzela dužnost, trebat će bolje raditi kada je riječ o imenovanjima upravnih i nadzornih odbora u javnim preduzećima.

Naime, prethodna vlada je napravila mnogo kadrovskih grešaka, a neka od imenovanja su bila i suprotna važećim zakonima u Federaciji BiH.

Vlada se nije proslavila kada je riječ o imenovanjima u Razvojnoj banci FBiH.

Naime, u 2020. godini desilo se nekoliko nepravilnosti. Imali smo situaciju da su dva puta uzastopno imenovani isti ljudi za vršioce dužnosti članova Nadzornog odbora, iako se po zakonu ova imenovanja ne smiju ponavljati.

Također, u Zakonu o razvojnoj banci FBiH stoji da predsjednik i članovi Nadzornog odbora ne smiju obavljati stranačku funkciju, a u januaru 2020. godine Vlada imenuje člana Glavnog odbora DF-a za člana Nadzornog odbora Razvojne banke FBiH.

Bilo je nepravilnosti i u slučaju imenovanja Adise Omerbegović Arapović, nekadašnje potpredsjednice SBB-a. Nju je u aprilu 2022. godine Vlada razriješila s funkcija uz obrazloženje da se radi o sukobu interesa, jer je Omerbegović Arapović bila imenovana u Nadzorni odbor  Razvojne banke FBiH i Upravni odbor Finansijsko-informatičke agencije (FIA).

Dakle, Vlada je svojim saopćenjem iz aprila 2022. godine javno priznala da je prekršila zakon dvije godine ranije kada je bivšu visokopozicioniranu funkcionerku SBB-a imenovala na dvije funkcije.

Jasno je svima koji prate politiku da su motivi smjene bili politički s obzirom da je dotična napustila SBB, a da je priča o sukobu interesa bila samo magla za javnost.

Magla koja, ipak, nije mogla sakriti činjenicu da su sukoba interesa ministri SDA, HDZ-a i SBB-a bili svjesni i ranije, ali su bez obzira na to glasali za nezakonita imenovanja u javne institucije.

Udobne fotelje za svoje stranačke funkcionere potražila je i SDA, pa je tako u Nadzorni odbor Ginexa iz Goražda imenovan Sedad Dedić, član Predsjedništva SDA.

U Vladi Federacije BiH nisu puno obraćali pažnju na Zakon o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima koji kaže da ne mogu biti imenovane osobe koje vrše stranačke funkcije.

U SDA očigledno nisu smatrali stranačko predsjedništvo funkcijom, ali ni glavni odbor stranke također.

Imenovanja koja firme vode u stečaj

Očigledno je da su u ovoj stranci stava da stranačka funkcija postoji samo kod predsjednika, a da ostali organi stranke ne postoje.

Tako je Vlada FBiH svojevremeno za direktora firme Zrak imenovala člana Glavnog odbora SDA Nedžada Koldžu.

Ni u ovom slučaju im gore pomenuti zakon nije bio prepreka.

Dakle, ovo su stvari na kojima mora puno bolje da radi  nova vlada. Ne samo zbog poštovanja slova zakona, već i zbog funkcionisanja preduzeća kojima većinski upravlja Vlada FBiH.

Na primjeru firme Zrak se vidjelo da vam ne vrijedi ništa kada imenujete direktore i zakonski ako oni nisu dostojni obnašanja funkcije. Dugogodišnji loš izbor kadrova u upravljačke strukture ove firme doveo je ovog nekadašnjeg evropskog giganta na rub propasti.

Firma Zrak je prvostepenom odlukom sarajevskog Suda otišla u stečaj, a radnici ove firme polažu nadu u drugostepeni organ odlučivanja. Iako im se duguje sedam plata, radnici Zraka se nadaju da će firma izbjeći stečaj, pogotovo što su poslovne ponude iz Evrope za ovu firmu počele stizati posljednjih mjeseci.

Firma Zrak je samo ilustracija šta jednoj kompaniji može uraditi loše upravljanje i loš odabir kadrova za upravljanje.

Sve ovo su obaveze nove vlade koju će predvoditi predsjednik SDP-a. Nova vlada će ove stvari morati raditi puno bolje i odgovornije kako sva priča zastupnika SDP-a i njihovih koalicionih partnera ne bi pala u vodu. Jer, sve ovo što smo naveli zastupnici i delegati SDP-a su zamjerali Novalićevoj vladi, pa je sada red da se pokaže građanima kako se može bolje i raditi, a ne samo pričati.

Kada je riječ o segmentima od kojih direktno korist vide građani, do poboljšanja će morati doći u nekoliko oblasti. Prvobitno u oblasti zdravstva i poljoprivrede.

Budžeti rekordni, a građane liječimo humanitarnim brojevima

Činjenica da Vlada i Parlament još nikada nisu izdvojili zakonski minimum novca za entitetski Fond solidarnosti iz kojeg se liječe teško oboljeli građani dovoljno govori o tome koliko za građane brine i vlast i opozicija.

Naime, prethodna Vlada je ove godine u Fond solidarnosti izdvojila pet puta manje novca nego što je zakonom propisano, a tako predloženu stavku u budžetu je prihvatila i nova parlamentarna većina koja je prije nekoliko dana izglasala novu vladu.

Za to vrijeme, teški bolesnici ostaju bez lijekova, i liječe se humanitarnim akcijama i pozivima.

Dugodišnji katastrofalan odnos izvršne i zakonodavne vlasti doveo je do nedostatka finansijskih sredstava što je  rezultiralo uspostavljanjem listi čekanja za određene vrste usluga (prvenstveno za usluge liječenja citostaticima i liječenje multiple skleroze kao i za programe iz oblasti kardiologije i kardiohirurgije) što otežava rad Fonda, a pacijentima onemogućava pružanje usluge u trenutku nastanka potrebe za istim.

Kada je riječ o proizvodnji hrane, dovoljno je reći da proizvodimo samo 20 posto naših potreba, a ostatak uvozimo. Zbog toga odnos prema poljoprivredi morat će biti puno bolji. Prije svega, Vlada treba da radi na poštivanju Zakona o novčanim podrškama, koji kaže da se za poljoprivredu svake godine izdvaja 3 do 6 posto iz budžeta FBiH. Prema navodima Udruženja poljoprivrednika FBiH, ovaj zakon je Novalićeva vlada  ispoštovala samo jednom.

Prethodna vlada nije poštovala ni odluke Ureda za reviziju institucija FBiH, a posebno je zabrinjavajuće što federalna Vlada nije željela da omogući Uredu pristup u određene institucije koje se finansiraju novcem građana. Situacija koja se desila prošle godine a u kojoj je federalnim revizorima bio zabranjen ulaz u Naftne terminale Ploče se više ne smije ponoviti. I odnos prema Uredu za reviziju će biti jedan od pokazatelja da li Vlada Nermina Nikšića može bolje djelima, ili samo riječima.

Odnos će se morati mijenjati i prema fiskalnim zakonima. Dosadašnja vlada je održavala visoke poreze i doprinose, što je, između ostalog, doprinijelo i rekordnim budžetima posljednjih godina. No, od rekordnih budžeta nemamo koristi ako su nam radnici u realnom sektoru nezadovoljni. A biće nezadovoljni sve dok na snazi budu fiskalni zakoni zbog kojih njihovi poslodavci ne mogu isplatiti veće plate. U Parlamentu FBiH je prošle godine usvojen Nacrt zakona o minimalnoj plati kojim bi minimalna plata bila 1.000 KM. Vidjet ćemo da li će tako ostati i u prijedlogu zakona.

Zastupnici SDP-a su proteklih godina govorili kako je aktuelni Zakon o radu FBiH radnika pretvorio u modernog roba, pa radnici očekuju da nova federalna vlast popravi i ovaj zakon.

Parlamentarci su loše krenuli, a kako će ministri?

Osim navedenog, nova vlada će morati raditi bolje i na preporukama iz Mišljenja Evropske komisije. Gotovo da nema dana da nas predstavnici SDP-a, HDZ-a, Naše stranke, i NiP-a ne zasipaju pričom o potrebi napretka ka Evropskoj uniji.

Neke od obaveza iz Mišljenja EK-a a koje su na čekanju su i zakon o sukobu interesa, zakon o zaštiti prijavitelja korupcije, te zakon o javnom okupljanju u skladu s evropskim principima.

Početak zakonodavne vlasti nije obećavajući. Naime, zastupnici većine su prije nekoliko sedmica odbili privremeni prijedlog Udruženja poslodavaca FBiH kojim bi se radnicima povećale plate za iznos do 400 KM od 1. aprila ove godine.

Izvršna vlast će morati početi mandat puno bolje od zakonodavne, s obzirom da federalni parlamentarci u prvih pet mjeseci nisu radili skoro ništa u korist građana. Bavili su se samim sobom i primali plate. Puno veće od plata radnika kojima bi gore spomenutih 400 KM mnogo značilo.

(TIP/Izvor: Buka/Autor: Adem Džaferović)