U Evropi se procjenjuje da Bosna i Hercegovina ima najveću stopu nezaposlenosti, preko 17%.

Prema ekonomskim prognozama MMF-a na globalnom nivou, Južna Afrika će imati najveću stopu nezaposlenosti u svijetu 2023. godine, koja se procjenjuje na 35,6%.

Predviđa se da će SAD imati stopu nezaposlenosti od 4,6%, što je 1,2% više od trenutnog nivoa.

Tržište rada jedno je od najjačih područja globalne ekonomije, ali ono predstavlja izazov za centralne banke, jer doprinosi visokoj inflaciji.

Kao što je 2022. godine jasno ilustrovano, globalno tržište rada moglo bi nas iznenaditi u odnosu na očekivanja.

Za sada, u ovoj godini nije ništa drugačije. Stopa nezaposlenosti u šest zemalja G7 kreće se oko najnižeg nivoa u proteklom vijeku.  Stopa nezaposlenosti u SAD-u, od 3,4%, nije tako nisko pala od 1969. godine.

Međutim, dok neke ekonomije upravljaju snažnim tržištem rada u borbi protiv visoke inflacije i oštre monetarne politike, druge se suočavaju sa izazovnijim uslovima.

Na grafikonu su mapirane prognoze nezaposlenosti u 2023. godini, koristeći podatke iz MMF-ovih Svjetskih ekonomskih projekcija.

Čeka nas neizvjesnost 

U mnogim zemljama pandemija je pogoršala već postojeće trendove na tržištu rada. Takođe je uticala na promijenjene uslove na tržištu rada.

Predviđa se da će Južna Afrika imati najveću stopu nezaposlenosti na svijetu.  Procjenjuje se da će u ovoj industrijalizovanoj naciji na afričkom kontinentu nezaposlenost dosegnuti 35,6% u 2023. godini. Spor privredni rast i strogi zakoni o radu sprečavaju firme da zapošljavaju radnike. Tokom posljednje dvije decenije, nezaposlenost se kretala oko 20%.

Statistički podaci koji pokazuju stope nezaposlenosti za 2023. po zemljama:

U Evropi se procjenjuje da Bosna i Hercegovina ima najveću stopu nezaposlenosti, preko 17%. Slijede Sjeverna Makedonija (15,0%) i Španija (12,7%). Ove stope nezaposlenosti više su nego dvostruko veće od projekcija za razvijene ekonomije u Evropi.

Predviđa se da će stopa nezaposlenosti u SAD-u biti 4,6%, ili 1,2% više od trenutnog nivoa.

To sugeriše da će današnja snaga tržišta rada oslabiti kako američki ekonomski pokazatelji budu slabili.

Poput SAD-a, mnoge napredne zemlje svjedoče snazi ​​tržišta rada, posebno u Ujedinjenom Kraljevstvu, Aziji i Evropi, iako se ne zna koliko će to trajati.

Danas snažna tržišta rada predstavljaju ključni izazov za direktore centralnih banaka na globalnom nivou.

To je zato što snažno tržište rada doprinosi visokoj inflaciji. Ipak, uprkos nedavnom rastu inflacije, to tek treba da izazove velike talase nezaposlenosti.

Obično je takvim potezima monetarne politike potrebno oko godinu dana da postignu vrhunac učinka. Pokazalo se da je monetarnoj politici potrebno više od tri ili čak četiri godine za borbu protiv inflacije .

Dobra je vijest da se inflacija potencijalno može ukrotiti drugim sredstvima. Popravljanje dinamike na strani ponude, kao što je sprečavanje manjka ponude i poboljšanje transportnih sistema i infrastrukture, moglo bi ublažiti inflaciju.

Dok ulagači pažljivo prate ekonomske podatke, rast nezaposlenosti mogao bi doći nakon viših kamatnih stopa, ali zasad je još uvijek sve neizvjesno.

(TIP/Izvor: Buka)