Na 15. sjednici Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici predstavljen je prvonagrađeni dizajn nacionalne strane na kovanom novcu od 1 eura.

Članovima Nacionalnog vijeća predstavljen je dizajn nacionalne strane Republike Hrvatske na optjecajnom kovanom novcu od 1 eura, koji je odabran kao prvorangirani na otvorenom natječaju za izbor dizajna.

Riječ je ponovljenom natječaju, nakon što je prvonagrađeni autor idejnog rješenja dizajna kovanice od 1 eura povukao svoju aplikaciju nakon prozivki koje su upozorile kako je lik kune na kovanici autor koristio bez dozvole fotografa čiju je fotografiju koristio kao predložak.

Autori izabranoga najuspješnijeg likovnog rješenja nacionalne strane Republike Hrvatske na optjecajnom kovanom novcu od 1 eura za motiv životinje kune sa šahovnicom u pozadini za naličje eurokovanice od 1 eura su Jagor Šunde, David Čemeljić i Fran Zekan.

Autori prvorangiranoga likovnog rješenja nagrađeni su sa 70.000 kuna (9.330 eura) za idejno rješenje i 30.000 kuna (4.000 eura) za izvedbeno rješenje. Odabrana su i nagrađena još dva rješenja za dizajn kovanice od 1 eura. Sva idejna rješenja u pozadini imaju šahovnicu, natpis “Hrvatska” i godinu “2023.”.

Hrvatska narodna banka (HNB) zaprimila je 20. travnja 2022. obavijest Vijeća Europske unije o odobravanju dostavljenoga idejnog rješenja.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković istaknuo je kako je Europodručje sidro u kojem se hrvatsko gospodarstvo praktički već nalazi

“Mi smatramo da ćemo od članstva u Europodručju imati koristi, prije svega građani i gospodarstvo. Hrvatska je najeuroziranije gospodarstvo od svih članica Europske unije izvan Europodručja. Ta činjenica je bitna kada govorimo o logici našeg pristupa”, rekao je Plenković.

Plenković je dodao kako depoziti u eurima čine 76 posto ukupnih štednih i oročenih depozita u bankama, 47 posto kredita u kunama su s valutnom klauzulom u eurima, dok 53 posto robnog izvoza i 59 posto robnog uvoza Hrvatska obavlja sa zemljama Europodručja.

Hrvatski ministar financija Zdravko Marić je najavio kako će dvostruko iskazivanje cijena na proizvodima, u kunama i eurima krenuti od rujna ove godine i trajati 16 mjeseci. Opskrba gotovim novcem, eurima, krenut će s financijskim institucijama kao što su Fina i Hrvatska pošta, potom preko poduzetništva i trgovaca.

Tranzicija iz kune u euro bit će službeno započeta s 1. siječnjem 2023. godine, s tim da će tijekom prva dva tjedna, do 15. siječnja, vrijediti mogućnost dvostrukog opticaja, odnosno moći će se plaćati kunama i eurom, ali će se povrat novca obavljati u eurima, uz automatsku konverziju prilikom transakcija.

Ministar je istaknuo kako će se tijekom tog procesa naglasak staviti na zaštitu potrošača, kako bi se spriječilo neopravdano podizanje cijena od strane trgovaca.

Cijelu 2023. godinu građani će moći kunsku gotovinu mijenjati za euro u Fini, Hrvatskoj pošti i svim poslovnicama komercijalnih banaka bez naknade. Ograničenje će pri svakoj pojedinačnoj transakciji pritom biti sto kovanica i sto novčanica, a nakon isteka perioda od godinu dana kune će se mijenjati samo u Hrvatskoj narodnoj banci, s tim da će kovanice imati ograničenje zamjene od godinu dana, a novčanice neograničeno.

U Hrvatskoj je u opticaju oko 500 milijuna komada novčanica te 1,1 milijardu komada kovanica kune.

(TIP/Izvor: Anadolija)