Cijene uzgojenih gljiva, kao što su šampinjoni, bukovače i šitaki, veće su oko 10 posto, a kako ističu proizvođači, cijenu nisu smjeli puno dizati jer bi onda gljive iz uvoza zavladale domaćim tržištem.

– Najveći nam je problem posakupljenje goriva jer mi u markete po BiH gljive dovozimo o svom trošku. Povećane su i cijene repromaterijala i ovo je minimalno poskupljenje. Koliko će se gljive prodavati u marketima, mi o tome ne odlučujemo, ali nam vrate gljive koje ne prodaju i tako se sve odvija preko leđa proizvođača – kaže za Faktor Mujdin Tokić, predsjednik Grupacije proizvođača micelija, komposta i uzgoja gljiva Tuzlanskog kantona.

Najveća proizvodnja gljiva u BiH dešava se na području Tuzlanskog kantona, gdje se godišnje proizvede oko 600 tona. Kada je riječ o izvozu gljiva iz BiH, tu ipak dominiraju šumske gljive, koje se izvoze u zemlje regiona, ali i Evropsku uniju (EU).

– Maloprodajna cijena gljiva šitaki u pakovanju od 150 grama kreće se u prodavnicama tri-četiri marke. Kilogram šampinjonja prodaje se po šest maraka, a bukovača između šest i sedam maraka – kaže Tokić.

Ipak, gljive se u malim količinama i izvoze i uvoze. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, 2021. godine je u BiH uvezeno 90.125 kilograma uglavnom prerađenih gljiva, a izvezeno je 130.164 kilograma. Najviše se izvoze šumske gljive.

Najviše gljiva se u BiH uvozi iz Mađarske, Srbije i Hrvatske, dok se najviše izvozi u Sloveniju, Hrvatsku, Sjevernu Makedoniju, Italiju, Francusku i Austriju.

(TIP/Izvor: Faktor.ba)