Svjetska je banka odobrila oko 720 milijuna dolara zajmova i pomoći kako bi podržala ukrajinsku vladu u osiguravanju osnovnih potreba njezinih građana pogođenih ratom.

Izvršni odbor Svjetske banke odobrio je u ponedjeljak dodatni paket potpore koji uključuje dopunski zajam od 350 milijuna dolara i 139 milijuna dolara jamstava. Banka je također pokrenula mobilizaciju bespovratnih sredstava u iznosu od 134 milijuna dolara i paralelno financiranje od 100 milijuna dolara. Ukupno je riječ o 723 milijuna dolara.

“Grupacija Svjetske banke poduzima brze mjere kako bi podržala Ukrajinu i njezin narod koji se suočava s nasiljem i ekstremnim uvjetima koje je uzrokovala ruska invazija”, rekao je predsjednik Svjetske banke David Malpass.

“Ovo je prvi od mnogih koraka koje ćemo poduzeti kako bismo pomogli u rješavanju dalekosežnih posljedica koje će ove kriza imati za ukrajinski narod i gospodarstvo”, dodao je.

U sljedećim mjesecima Svjetska banka pripremit će paket potpore Ukrajini vrijedan tri milijarde dolara.

Rusija u utorak planira otvoriti pet humanitarnih koridora u Ukrajini za bijeg civila iz opkoljenih gradova, ali Kijev je ocijenio da je taj potez reklamni trik i da ljudi neće moći pobjeći.

Ponuda Moskve da evakuira stanovnike osuđena je jer je većina koridora vodila u Rusiju ili njezinu saveznicu Bjelorusiju, a ruske snage nastavile su razornu kampanju granatiranja. Ukrajinska vojska priopćila je u utorak, gotovo dva tjedna nakon rata, da Rusija povećava broj vojnika i opremu oko glavnih zona sukoba.

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je kako će otvoriti “humanitarne koridore” od utorka u 8 sati ujutro, navodeći koridore iz glavnog grada Kijeva, kao i gradova Mariupolja, Harkiva, Černjihiva i Sumija koji su svi bili pod teškim napadom.

Civili koji napuštaju gradove Kijev, Černjihiv i Harkiv putovali bi u Rusiju, neki preko Bjelorusije, izvijestila je novinska agencija Interfax, pozivajući se na izjavu ruskog odbora zaduženog za humanitarnu koordinaciju u Ukrajini.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij odbacio je ranije prijedloge za evakuaciju ukrajinskih državljana na, kako je rekao, “okupirani teritorij”.

Ljudi koji napuštaju gradove Sumi i Mariupolj imali bi, međutim, izbor prolaza u Rusiju ili u ukrajinske gradove Poltava i Zaporižja, prenio je Interfax.

Zelenskij je optužio Rusiju da odbacuje ranije dogovore o koridorima za bijeg i pokušava zaustaviti ljude postavljanjem eksploziva na ceste. “Postojao je dogovor o humanitarnim koridorima. Je li to uspjelo? Umjesto njih djelovali su ruski tenkovi, ruski Gradovi (višecjevni bacači raketa), ruske mine”, rekao je Zelenskij u videu objavljenom na Telegramu.

Optužujući Moskvu za “cinizam”, Zelenskij je također rekao da su ruske snage uništile autobuse koji su trebali evakuirati civile iz ratnih zona. “Oni osiguravaju da mali koridor do okupiranog teritorija bude otvoren za nekoliko desetaka ljudi. Ne toliko prema Rusiji koliko prema propagandistima, izravno prema televizijskim kamerama”, rekao je.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron također je osudio ruski plan. “Sve je to neozbiljno, to je moralni i politički cinizam, koji smatram nepodnošljivim”, rekao je Macron francuskoj televiziji LCI.

“Ne poznajem mnogo Ukrajinaca koji žele ići u Rusiju”, dodao je, rekavši da su potrebni potpuni prekidi vatre radi zaštite civila, a ne koridori.

Ruska ofenziva u Ukrajini nastavljena je u utorak, ali znatno sporijim tempom, objavila je ukrajinska vojska, dok su uplašeni stanovnici pokušavali pobjeći iz bombardiranih gradova.

U gradu Irpinu, na sjeverozapadnom rubu Kijeva, stanovnici su trčali s malom djecom u kolicima ili s bebama u naručju, dok su drugi nosili nosiljke za kućne ljubimce, plastične vrećice i kufere.

“To je kao katastrofa, grad je skoro uništen, a u četvrt u kojoj živim kao da nema kuća koje nisu bombardirane”, rekla je mlada majka, držeći bebu umotanu u deku dok je njezina kći stajala po strani, prenosi Reuters.

“Jučer je bilo najteže bombardiranje, a svjetla i zvuk su tako strašni, cijela zgrada se trese”.

Novinari AFP-a svjedočili su u ponedjeljak tisućama civila koji su bježali od borbi neslužbenim putem za bijeg iz Irpina prema glavnom gradu.

Djecu i starce nosili su na tepisima koji su služili kao nosila na trasi koja vodi preko improviziranog mosta putem koji osiguravaju vojska i dobrovoljci.

Očajni ljudi napustili su stvari i teške kovčege kako bi se ugurali u autobuse izvan ratne zone.

“Nismo imali svjetla kod kuće, nismo imali vodu, samo smo sjedili u podrumu”, rekla je Ina Šerbanjova, 54, ekonomistica iz Irpina, za AFP.

“Neprestano su se čule eksplozije… U blizini naše kuće su automobili, u jednom su bili mrtvi ljudi… zastrašujuće.”

Izbjeglice koje su pokušavale pobjeći iz grada koristeći dogovorene rute za bijeg zaustavljene su jer je cesta prema kojoj su bili usmjereni minirana, priopćio je u ponedjeljak ICRC.

Jedan ukrajinski padobranac ispričao je o borbi “prsa u prsa” u Irpinu, rekavši da “pokušavamo istisnuti (ruske vojnike) van, ali ne znam hoćemo li to biti u potpunosti u stanju učiniti”.

Neprijatelj nastavlja ofenzivnu operaciju, ali tempo napredovanja njegovih trupa značajno je usporen, stoji u najnovijem izvješću ukrajinske vojske.

Trinaestog dana ruskog napada ukrajinski vojnici nastavljaju s obrambenim akcijama u južnom, istočnom i sjevernom sektoru, a Kijev i Černihiv i dalje su u krajinskim rukama, stoji u izvješću.

– Okupatori su demoralizirani i sve više pribjegavaju pljački i kršenju međunarodnog humanitarnog prava, poručuju Ukrajinci.

Dodaju i kako se Rusija sada okrenula propagandi i psihološkom ratu.

Na Wall Streetu su u ponedjeljak cijene dionica oštro pale, pri čemu je Nasdaq indeks zaronio u područje ‘medvjeda’, jer je snažan rast cijena nafte i drugih sirovina potaknuo strahovanja od daljnjeg jačanja inflacije.

Dow Jones oslabio je 797 bodova ili 2,37 posto, na 32.817 bodova, dok je S&P 500 potonuo 2,95 posto, na 4.201 bod, a Nasdaq indeks 3,62 posto, na 12.830 bodova.

Pritom je Nasdaq indeks zaronio u područje ‘medvjeda’, spustivši se više od 20 posto ispod svoje prethodne rekordne razine, dok je Dow Jones skliznuo u područje korekcije, više od 10 posto ispod rekordne razine.

S&P 500 završio je, pak, na najnižoj razini od lipnja prošle godine.

Posljedica je to snažnog rasta cijena nafte jer SAD i europski partneri razmatraju zabranu uvoza ruske nafte, kao dodatne sankcije Rusiji zbog njezine invazije na Ukrajinu.

Cijena barela na londonskom tržištu skočila je jučer 4,3 posto, na 123 dolara, nakon što je tjedan dana prije porasla više od 20 posto. Jučer je u jednom trenutku dosegnula i 139 dolara, najvišu razinu od 2008. godine.

Ne rastu samo cijene nafte, nego i ostalih sirovina, koje su zabilježile najveći skok na početku godine još od 1915. godine.

A kako rastu i cijene pšenice i kukuruza, sasvim je jasno da će inflacijski pritisci dodatno ojačati, što potiče strahovanja od stagflacije, odnosno stagnacije gospodarstva uz visoku inflaciju.

„Rast cijena nafte podržava zabrinutosti zbog jačanja inflacije i moguće stagflacije. Više cijene energenata mogle bi pogoditi rast gospodarstva jer će potrošači, među ostalim, morati plaćati više cijene na benzinskim pumpama”, kaže Mona Mahajan, strateginja u tvrtki Edward Jones.

Kremlj je zaprijetio kako će prekinuti isporuku plina Europi i upozorio da bi cijena nafte mogla skočiti na 300 dolara po barelu ako zapadni saveznici pojačaju svoj ekonomski rat protiv Rusije zabranom uvoza energenata.

Dok se europski čelnici pripremaju za sastanak u Versaillesu u četvrtak na kojem će razgovarati o opciji da prekine uvoz ruskog plina i nafte, Moskva je upozorila da bi svaki takav potez mogao biti katastrofa za globalno tržište.

– Odbijanje ruske nafte dovelo bi do katastrofalnih posljedica za globalno tržište, rekao je potpredsjednik ruske vlade Aleksander Novak, rekavši da bi se cijena energenata mogla i više nego udvostručiti.

Podsjećajući da je Njemačka prošlog mjeseca zaustavila postupak izdavanja dozvole za rad plinovoda Sjeverni tok 2, rekao je da bi Rusija mogla prekinuti pošiljke plina kroz Sjeverni tok 1, jedan od glavnih izvora prirodnog plina za Europu.

– Imamo svako pravo donijeti odgovarajuću odluku i uvesti embargo na pošiljke plina kroz plinovod Sjeverni tok 1, rekao je Novak.

Podsjetimo, kako je ukrajinska vojna obavještajna služba javila da je u borbama oko Harkiva poginuo 45-godišnji ruski general Vitalij Gerasimov, veteran borbi u Čečeniji i Siriji, koji je 2014. sudjelovao i u ruskoj okupaciji poluotoka Krima.

General-major Gerasimov je bio zamjenik zapovjednika 41. armije, a ubijeno je i ranjeno još nekoliko viših časnika ruske vojske.

Rusija još nije komentirala tu vijest, a ako je točna, ovo je drugi ruski general koji je poginuo tijekom napada na Ukrajinu.

Prvi je u Ukrajini ubijen general Andrej Suhovecki, zapovjednik ruske 7. zračne divizije, koja je također veteran borbi u Siriji.

U ponedjeljak navečer Rusi su nastavili napade na grad Sumi u sjeveroistočnoj Ukrajini. Lokalne vlasti kažu kako su ruski borbeni avioni izveli napade nakon 23 sata po lokalnom vremenu. Više od 10 osoba je poginulo u napadu, tvrde vlasti, a među žrtvama ima i djece.

BBC nije mogao neovisno potvrditi ovu vijest.

– Ubijena su djeca, nikad vam ovo nećemo oprostiti, napisao je na Facebooku šef lokalne uprave Dmitro Živitski.

Rusija je objavila u ponedjeljak navečer da će prekid vatre stupiti na snagu za nekoliko ukrajinskih gradoa u utorak radi evakuacije civila humanitarnim koridorima.

“Ruska Federacija objavljuje prekid vatre od 10 sati (moskovsko vrijeme) 8. ožujka”, za evakuaciju civila iz Kijeva kao i drugih gradova.

To su još gradovi Sumi, Harkiv, Černjihiv i Mariupolj, objavilo je rusko ministarstvo obrane zaduženo za humanitarne operacije u Ukrajini u priopćenju koje su prenijele ruske novinske agencije.

Treći krug rusko-ukrajinskih pregovora završen je u ponedjeljak navečer u Bjelorusiji ocjenom Ukrajinaca da su postignuti “pozitivni rezultati” o humanitarnim koridorima, a Rusi drže da se “moglo učiniti više”.

“Postigli smo neke pozitivne rezultate u logistici za humanitarne koridore”, objavio je na Twitteru Mihajlo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika i član pregovaračkog izaslanstva.

Treći krug pregovora održan je u Belovejskajoj Pušči, nacionalnom parku na granici Bjelorusije i Poljske.

Nakon drugih pregovora prošli tjedan, u četvrtak, dogovoreno je otvaranje humanitarnih koridora za civile u područjima teških borbi.

Međutim, dogovor nije proveden, a Ukrajina i Rusija međusobno se optužuju da druga strana onemogućava evakuaciju civila.

Ranije u ponedjeljak Moskva je poručila da će humanitarni koridori ići prema Bjelorusiji ili Rusiji, što je Ukrajina ocijenila “potpuno nemoralnim” jer bi Ukrajinci trebali moći napustiti svoje domove preko ukrajinskog teritorija.

Oštećeno nuklearno istraživačko postrojenje u Harkivu

Ukrajina je izvijestila Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (AIEA) da je nuklearno istraživačko postrojenje, koje proizvodi radioizotope za medicinske i industrijske svrhe, oštećeno ruskim bombardiranjem u gradu Harkivu.

To je potvrdio generalni direktor IAEA-e Rafael Mariano Grossi, ističući da bombardiranje nije izazvalo povećanje razine radijacije na tom mjestu.

“Moramo djelovati sada kako bismo izbjegli nuklearnu nesreću u Ukrajini koja bi mogla imati ozbiljne posljedice po zdravlje i okoliš. Ne možemo si priuštiti čekanje”, rekao je Grossi.

Ruske snage zauzele su ukrajinsku nuklearnu elektranu Zaporižje nakon granatiranja koje je izazvalo požar u zgradi koja se koristila za obuku. Dužnosnici IAEA-e izrazili su ozbiljnu zabrinutost zbog toga kako se postupa s najvećim europskim nuklearnim postrojenjem, koje sada nadzire ruska vojska.

(TIP/Izvor: Jutarnji.hr/Hina/Foto: AFP)