Ukrajina, Evropa i svijet strijepili su protekle noći nakon što su objavljene informacije o ruskom bombardovanju nuklearne elektrane Zaporožje i požaru u njenoj neposrednoj blizini. Zaporožje je druga elektrana po veličini u Evropi, među 10 u svijetu i svaka moguća nesreća dovela bi u opasnost svijet kakav poznajemo.

Da je integritet ukrajinskih nuklearnih reaktora strateško pitanje, kritično i za NATO i za države koje nisu članice NATO-a, ukazao je još prije ruske invazije na Ukrajinu analitičar i ekspert za ovu oblast Kreg Huper u članku za Forbs.

Zapad, prevashodno Evropa, Amerika i NATO u cjelini morali bi povećati napore na zaštiti ne samo Zaporožja, već i svih drugih nuklearnih reaktora u Ukrajini. A tamo ih je ukupno 15 i većina će se prema procjenama naći u zonama borbi.

“Direktno bombardovanje bi moglo da izazove ozbiljna oštećenja zaštitnih struktura reaktora. Dok su same strukture reaktora jake, ratovanje u elektrani moglo bi usmrtiti ključno osoblje i uništiti komandno-kontrolne strukture, senzore za nadzor ili kritičnu infrastrukturu za hlađenje reaktora”, upozorio je Harper u pomenutom tekstu.

Slično upozorenje objavio je danas i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, kazavši da bi katastrofa u Zaporoškoj nuklearnoj elektrani bila šest puta gora od Černobilske.

“Ova noć je mogla biti kraj historije za Ukrajinu i Evropu. Ruski tenkisti su znali na šta pucaju, direktno su gađali stanicu”, dodao je.

Da je zabrinutost na globalnom nivou dostigla najviše distance pokazuje i reakcija zvaničnog Pekinga, poslovično neutralnog, iz kojeg stižu apeli i pozivi da se obje strane suzdrže aktivnosti u blizini reaktora.

“”Pratit ćemo stanje i pozivamo sve strane da pokažu suzdržanost, izbjegnu eskalaciju i zajamče sigurnost relevantnih nuklearnih postrojenja”, rekao je glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova na dnevnom brifingu.

Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) upozorio je na moguće nesagledive posljedice i ponudio da on u Černobilu organizuje pregovore Ukrajine i Rusije o garantovanju sigurnosti nuklearnih elektrana.

“Cilj bi bio dogovoriti okvir za garantovanje sigurnosti nuklearnih elektrana tokom sukoba, uključujući i to kako osigurati fizički integritet lokacija, održavanje struje i sistema sigurnosnog nadzora te da osoblje na lokacijama može ispunjavati svoje dužnosti”, rekao je Mariano Grossi.

Ukrajina i Rusija razmatraju njegov prijedlog.

No, bez obzira kakav odgovor Grossi da dobije NATO kao vojna alijansa dužan je osigurati sigurnost svojih članica, a ona će biti drastično ugrožena za veliki broj tih članica ukoliko vojska Rusije nastavi s raketnim napadima na nuklearne reaktoere. Upravo i o tom aspektu danas se održava sjednica članica G7, šefova zemalja NATO-a, Vijeća za vanjske poslove EU, Velike Britanije, Finske, Švedske.

Tonči Tadić, nuklearnih fizičar sa zagrebačkog instituta Ruđer Bošković, smatra kako je moguće da usljed borbi dođe do problema sa snabdijevanjem električnom energijom neophodnom za hlađenje reaktora, te da to može izazvati novu havariju sličnu onoj u Fukushimi.

Takav scenario mora biti prevrentivno spriječen, Zapad ne smije i nema pravo da se poigrava sa sudbinom cijelog evropskog kontinenta, stoga je djelovanje na izolaciji i zaštiti nuklearnih reaktora jedno od pitanja koja moraju postati prioritet.

Jer opravdanja da izbjegavaju konfrontacije s Rusijom ne piju vode dok Starom kontinentu iznad glave visi nuklearna opasnost.

Osude poput one koju je jutros izrekao generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg također više nisu dovoljne da se zaustavi Putinova agresija. Konkretno djelovanje i akcija su neophodni kako bi se vihor ratnog ludila udaljio od nuklearki i izbjegao scenario nuklearnog rata bez bombi.

Jer, baš kako to Tadić reče “samo lud čovjek se s tim može igrati”, a svijet je u liku Vladimira Putina već uvidio da takvih ima.

(TIP/Nap /Foto: Afp/profimedia)