Svima nam se u nekom trenutku u životu dogodilo da smo preskočili spavanje. Bilo da se radilo o poslu, školi, izlasku, romantičnom medenom mjesecu, djeci ili pak problemima s nesanicom. Uglavnom zaključimo da će nadoknada izgubljenog sna sljedeće noći biti dovoljna. No, što ako nije?

Dugotrajan oporavak

Novo istraživanje pokazuje da je mozgu ako mu ne priuštite dovoljno sna jedne noći potrebno nekoliko dana da se potpuno oporavi. Sudionici istraživanja koji su deset noći spavali 30% manje nego što je potrebno nisu se u potpunosti oporavili ni nakon sedam noći slobodnog i neometanog sna.

“Čini se da je dulji period nedovoljnog spavanja uobičajen u suvremenom svijetu. Gubitak sna se odražava na sposobnost pažnje, kognitivnu učinkovitost i pamćenje”, kažu istraživači.

Tok istraživanja

Neurofiziološki, bihevioralni i motorički aspekti gubitka sna ispitivani su 21 dan zaredom. Taj 21 dan podijeljen je na 4 dana prosječnog dnevnog života, 10 dana kroničnog djelomičnog ograničenja sna (30% manje sna nego što pojedinci zahtijevaju) i 7 dana oporavka. Tijekom ograničavanja sna svi relevantni aspekti pokazali su značajan pad.

Različiti spavači

Zdravoj odrasloj osobi Nacionalna zaklada za spavanje svake noći preporučuje sedam do devet sati sna. Samo jedan izgubljeni sat sna zahtijeva četiri dana oporavka.

Postavlja se pitanje – zašto su učinci tako veliki? Nedostatak sna izaziva značajan poremećaj u našem cirkadijalnom ritmu. Ljudi imaju različite cirkardijalne ritmove ovisno o tome jesu li aktivniji danju ili noću, a različiti tipovi ritma zovu se kronotipi. Prema kliničkom psihologu i stručnjaku za spavanje Michaelu Breusu, ljudi pokazuju četiri glavna kronotipa:

Lav (pogon srednjeg sna): Oko 15 do 20 posto populacije naziva se lavovima. Oni su ranoranioci sa snažnim osjećajem ambicije, rijetko drijemaju i vrlo su budni u srednjem dijelu dana. Prema Breusu, ljudi u ovoj skupini trebali bi se pokušati probuditi u 6 ujutro i otići na spavanje u 22 sata.

Vuk (pogon srednjeg sna): 15 do 20 posto populacije čine vukovi. Ove noćne sove su impulzivne, kreativne, ćudljive i ne zahtijevaju mnogo sna da bi funkcionirale. Vukovi bi trebali ići na spavanje u ponoć i buditi se u 7:00.

Delfin (pogon niskog sna): Kronotip ddelfina nalazi se u 10 posto populacije. U svom istraživanju dr. Breus definira takve osobe kao problematične spavače, za koje nijedno doba dana nije povezano s optimalnim funkcioniranjem. Često se probude osjećajući umor. Dupini se bude oko 6:30 ujutro i odlaze spavati oko 23:50.

Medvjed (pogon visokog sna): 50% populacije pripada ovoj klasifikaciji. Obično daju najbolje od sebe od jutra do ranog poslijepodneva, osobito ako se probude u 7:00 ujutro i legnu oko 23:10, prenosi Index.hr.

(TIP/Foto: Pexels)