Vlada Tuzlanskog kantona u planu proljetne sjetve za ovu godinu očekuje da će biti zasijano blizu 52 hiljade hektara obradivog zemljišta, što je blizu tri posto više u odnosu na prošlu godinu. Ovaj plan, međutim, teško će biti ostvariv s obzirom na poskupljenje repromaterijala.

Braća Hodžić iz sela Gornja Lukavica u Živinicama vlasnici su porodične farme od 50 muznih krava. Da bi osigurali dio potrebne hrane za svoje krave oni obradjuju oko 20 hektara zemljišta sijući uglavnom kukuruz za silažu. Nedavno poskupljenje nafte, đubriva i sjemena dovelo ih je u vrlo tešku situaciju pred proljetnu sjetvu.

NERSUDIN HODŽIĆ, poljoprivrednik, Živinice

„Razlika je možda oko nekih 120 KM po hektru u odnosu na prošlu godinu i ovu sada godinu. To je đubriva, sjemena i nafta, oko 120 KM po hektru. I to iziđe negdje, kako da vam objasnim, oko 2 500 KM skuplje samo za obradu.“

Poljoprivrednici očekuju da kantonalna Vlada i lokalne vlasti hitno odgovore na iznenadna velika poskupljenja i pomognu im da uspješno urade proljetnu sjetvu. Ističu da će ova poskupljenja dodatno obezvrijeditii njihov trud s obzirom da se otkupna cijena mlijeka sa njihovih farmi, od 50 feninga po litri, ne mijenja duže od deset godina. Resorni ministar birokratski odgovara
da će tražiti rješenje za ovaj problem.

SUAD SELIMOVIĆ, Privredna komora Tuzla

„Ono što ja mogu da ovdje kažem je svakako da ćemo tražiti, nakon analize, nakon predloga svih udruženja, da ćemo tražiti, vidjeti, kroz mogućnost rebalansa da povećamo taj iznos sredstava kako bi smo pomogli našim poljoprivrednim proizvodjačima. Danas smo u situaciji da imamo 4,5 miliona KM novčane podrške za podsticaje našim poljoprivrednim proizvodjačima.“

Vlada Tuzlanskog kantona je u svom planu proljetne sjetve izračunala da će za zasijavanje blizu 52 000 hektara bti potrebno oko 73 miliona KM.Ako Vlada sa poticajima pomaže sa 4,5 miliona KM, poljoprivrednici će morati osigurati oko 69 miliona KM. Ovo znači da će morati ući u novi kreditni dug.

Jedan od ključnih problema sektora poljoprivrede u našoj zemlji je njegova neorganizovanost, ističu poljoprivredni stručnjaci. Usitnjenja poljoprivredna gazdinstva izložena su surovim tržišnim uslovima a država ne pronalazi mehanizme da zaštiti domaću poljoprivrednu proizvodnju. Ovo za direktnu posljedicu ima nekonkurentnost domaće poljoprivredne proizvodnje.

(TIP/Izvor: bhrt.ba/Autor: Samir Kahrović/Foto: Pixabay)