Delegacije svih nivoa vlasti u ponedjeljak  su učenjem Fatihe i polaganjem cvijeća na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu, povodom 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, odale počast šehidima i prvom predsjedniku RBiH Aliji Izetbegoviću.

Među prisutnima su bili i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Šefik Džaferović.

Delegacije svih nivoa vlasti danas su učenjem Fatihe i polaganjem cvijeća na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu odale počast šehidima i prvom predsjedniku RBiH Aliji Izetbegoviću. Delegacije su položile cvijeće i na spomen-obilježje Vječna vatra, kao i na Spomen obilježje ubijenoj djeci opkoljenog Sarajeva 1992.-1995..

Cvijeće su položili i na Spomen-obilježje ubijenim policajcima u Velikom parku.

“Svi znamo koliko je tada trebalo hrabrosti, čak i mudrosti da se takva vrsta odluke donese. Prilike u životu ljudi kao što je ta, i u životu jedne zemlje kao što je bila ta prilika 1. marta 1992., dešavaju se jednom u historiji. Dobijate svoju državu, nezavisnost. Trebalo je imati hrabrosti i mudrosti i krenuti tim putem. Skupo smo to platili”, podsjetio je Komšić.

Smatra da su “Kovači samo jedan dio te cijene koju smo platili u cijeloj BiH da bi dobili i stekli svoju nezavisnost”.

“Danas državu treba ponovo, možda je teška riječ, ‘braniti’ ali treba je graditi. Jer jedna vrsta nazovimo je unutrašnje agresije, sad teče kroz institucije države što je apsurd na prvi pogled. Međutim, oni koji znaju okolnosti u BiH nisu time iznenađeni. To opet govori da svi oni ratni planovi i sve ono protiv čega smo se borili, zbog čega smo platili tako skupu cijenu, ljudskim životima, u teškom razaranju, raseljenim i protjeranim ljudima, genocidu, da te politike još nisu odustale od svojih planova od prije 30 i 40 godina”, pojasnio je Komšić.

Kako je kazao, sada treba biti mudar i hrabar.

Komšić je rekao da “i dalje ide teška bitka da se ova zemlja sačuva kao multietnička zemlja, zemlja jednakih ljudi”.

“Da se uvede u NATO i EU, ta bitka i dalje ide”, izjavio je Komšić.

Komentarišući šta je to državni nivo uradio da mlade generacije ne idu iz BiH, Komšić je kazao da su probali ovu zemlju “gurnuti ka NATO-u i uspjeli su”.

“Mislim da je NATO vrlo bitan. Pokušavamo sada otkočiti i ovu priču oko evropskih integracija i to teško ide”, dodao je Komšić.

Izetbegović: Sloboda, nezavisnost i vladanje vlastitom sudbinom ciljevi kojim svaki normalan narod teži

Trebamo se okrenuti ukupnim društvenim reformama, ekonomskim reformama, evropskom i NATO putu i to treba da bude naš posao i naša osnovna preokupacija, a ne ovo što danas imamo – stalni ataci na Bosnu i Hercegovinu, poručio je danas u Sarajevu član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, povodom 1. marta, Dana  nezavisnosti Bosne i Hercegovine.

Delegacije svih nivoa vlasti danas su učenjem Fatihe i polaganjem cvijeća na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu, povodom 1. marta, Dana nezavisnosti Bosne i Hercegovine, odale počast šehidima i prvom predsjedniku RBiH Aliji Izetbegoviću.  Delegacije su položile cvijeće i na spomen-obilježje Vječna vatra.

Među prisutnima su bili i članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Šefik Džaferović.

“Danas je svakako prilika da se sjetimo i odamo poštovanje onima koji su najzaslužniji za slobodu koju mi danas uživamo, svim bh. patriotima na čelu sa rahmetli predsjednikom Alijom Izetbegovićem. Te 1992. godine BiH je odabrala put slobode, odbacila je ropstvo. Bila je to sjajna generacija ljudi koji su vodili BiH u to vrijeme, to se ne dešava često u historiji”, pojasnio je Džaferović nakon polaganja cvijeća na Šehidskom mezarju Kovači u Sarajevu.

Kako je kazao, napravljen je pravi izbor i BiH je krenula jedinim mogućim putem, putem nezavisnosti.

“Nakon toga je nastupila agresija na BiH. BiH je odbranjena od agresije i danas je gradimo u miru. Snage koje su 1992. godine atakovale na BiH, nažalost, i danas postoje i u BiH i u okruženju. Ovo je također prilika da im se poruči da se konačno kane ćorava posla, da konačno shvate da nikada neće uspjeti u svojim nakanama, BiH će zauvijek biti nezavisna, samostalna država sa svojim ljudima koji u njoj žive i koji će je oblikovati i uređivati onako kako misle da treba da izgleda BiH”, poručio je Džaferović.

Naglasio je da se okane tog “ćoravog posla jer samo bespotrebno gubimo vrijeme”.

“Trebamo se okrenuti ukupnim društvenim reformama, ekonomskim reformama, evropskom i NATO putu i to treba da bude naš posao i naša osnovna preokupacija, a ne ovo što danas imamo – stalni ataci na BiH, stalno izazivanje kriza. Onda reakcija na to jer mi ćemo BiH uvijek braniti, to moraju da znaju”, istakao je Džaferović.

Govoreći o tome šta je urađeno u proteklih godinu dana, od obilježavanja 1. marta prošle godine, Džaferović je kazao da čine sve što mogu u trenutnim okolnostima.

“Znate da postoje snage koje drugačije gledaju na BiH. To je i u samom Predsjedništvu BiH, gdje ja sjedim i gdje radim. Bavili smo se svim mogućim pitanjima u protekloj godini. Vrlo često smo stavljali na dnevni red i ona pitanja za koja operativno Predsjedništvo BiH nije nadležno. Naravno, moglo je bolje i više”, pojasnio je Džaferović.

Podsjetio je da se danas u jednom dijelu BiH ne obilježava 1. mart kao praznik.

“To što se radi u tom dijelu BiH je ustvari nešto što je protiv postojećeg zakona. Prvi mart je državni praznik, Dan nezavisnosti. Te retrogradne politike moraju da odu sa političke scene. Ljudi koji predstavljaju te politike moraju se mijenjati, moraju promijeniti svoju filozofiju i politiku, a ako to ne urade moraju oni otići sa političke scene u BiH. Drugog puta nema. Očekujem da je pred BiH vrijeme kada ćemo moći uraditi značajnije iskorake na planu njenog unutrašnjeg razvoja i integracija u EU i NATO savez”, poručio je Džaferović.

Džaferović očekuje nešto snažniji angažman američke administracije u BiH, u zajedničkom djelovanju sa angažmanom administracije EU.

Na današnji dan proglašena je nezavisnost BiH nakon što su tu odluku donijeli njeni građani putem referenduma. Tada je većina građana odlučila da se zemlja odvoji se od tadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) i postane nezavisna.

Referendumsko pitanje glasilo je: Jeste li za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?

Referendum je održan 29. februara i 1. marta, a za nezavisnost je glasalo 2.073.568 glasača. Od ukupnog broja onih koji su se odazvali na referendum – 99,7 posto bilo je za nezavisnost, a 0,3 posto protiv. Mjesec dana nakon referenduma uslijedila je agresija na Bosnu i Hercegovinu.

(TIP/Izvor. Anadolija)