Ovaj mladi Sarajlija je doktorant na Institutu za teorijsku fiziku Univerziteta u Zürichu iz oblasti teorijske fizike čestica i pobjednik 3MT takmičenja…

Nekoliko bosanskohercegovačkih udruženja (Fondacija budućnosti u BiH, Asocijacija za napredak nauke i tehnologije, Bosanskohercegovačko-američka akademija nauka i umjetnosti i Bosana fondacija) organizovalo je 3MT online takmičenje namijenjeno doktorantima bh. porijekla, u sklopu kojeg je 70 studenata sa eminentnih univerziteta iz 21 zemlje širom svijeta predstavilo svoje istraživačke teze.

Pobjednik takmičenja je Sarajlija Nudžeim Selimović, doktorant na Univerzitetu u Zürichu iz oblasti teorijske fizike čestica.

MEĐU IZVRSNIMA

– Sarajevo sam napustio 2017, nakon završenog diplomskog studija fizike na Prirodno-matematičkom fakultetu. Tokom studija u Bosni i Hercegovini sam postao zainteresovan za oblast fizike koja se tiče elementarnih pitanja o prirodi našeg svemira. Koji su osnovni činioci stvarnosti koja nas okružuje? Kakvi su uslovi vladali u prvim trenucima nakon velikog praska i šta možemo zaključiti o budućnosti svemira? Nažalost, u našoj državi ne postoji naučna grupa koja se bavi ovim, pa sam donio odluku da obrazovanje nastavim u inostranstvu, ističe naš sagovornik koji od 2017. godine živi u Švicarskoj.

Tim BiH na Međunarodnoj olimpijadi fizike u Zürichu 2016. godine/ Privatni album

Kako je proteklo Vaše obrazovanje u Sarajevu, a potom u Zürichu?

– Imao sam sreću steći osnovno i srednje obrazovanje u školama koje su podržale moj razvoj u matematici i fizici. U tom pogledu jako sam zahvalan nastavnom osoblju Osnovne škole Čengić Vila 1 i Međunarodne srednje škole. Ovaj dio obrazovanja za mene su obilježile naučne sekcije i učešća na svjetskim olimpijadama fizike gdje sam našu zemlju predstavljao tri puta. Nakon srednje škole, želio sam nastaviti izučavati fizikom i upisao sam studij na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. Jako sam sretan što sam studirao sa izuzetnim kolegama, koji su zajedno sa profesorima i asistentima na Odsjeku za fiziku imali veliki uticaj na moje prve ozbiljnije korake ka svijetu fizike.

Po završetku studija u Sarajevu, dobio sam priliku pohađati master studij u Zürichu kroz program Švicarskog federalnog instituta za tehnologiju (ETH) za stipendiranje izvrsnih studenata. U mojoj generaciji samo su četiri studenta fizike iz cijelog svijeta dobili ovu priliku. Uspješno sam odbranio master tezu 2019. godine u grupi koju vodi profesor Gino Isidori na Institutu za teorijsku fiziku Univerziteta u Zürichu. U istoj grupi sam započeo i doktorat na kojem trenutno radim.

Dodjela diploma na UNSA 2017. godine/ Privatni album

Vaša teza “O masovnom porijeklu i misteriju tri generacije elementarnih čestica” spada u istraživački rad iz oblasti tzv. fizike okusa. Možete li nam objasniti o čemu se radi?

– Okus se u ovom kontekstu koristi kako bi se iskazale određene razlike između elementarnih čestica. Naprimjer, osim elektrona – elementarne čestice koja čini atom i odgovorna je za šarolikost našeg svemira – u eksperimentima smo otkrili postojanje dodatne dvije elementarne čestice koje zovemo mion i tauon. Jedina osobina koja razlikuje ove tri čestice je njihova masa. Naime, mion je nekoliko stotina, a tauon nekoliko hiljada puta masivniji od elektrona. Iz kojeg razloga postoje ove tri čestice – ili tri različita okusa rječnikom teorijske fizike – te zašto njihove mase iskazuju tako hijerarhalnu strukturu je potpuna misterija. Ovaj problem, tzv. zagonetka okusa, direktno je povezan sa pitanjem porijekla mase u svemiru i već skoro pola stoljeća ostaje nepotpuno odgovoren. To je ujedno i ono čime se svakodnevno bavim. Moja grupa i ja pokušavamo doći do matematičkog modela koji daje odgovor na ova pitanja i predviđa vrijednosti masa elementarnih čestica kakve ih mjerimo u eksperimentima. Većinu vremena provodimo u diskusijama i proračunima u cilju boljeg shvatanja ovog problema. Za sada mogu reći da je put jako uzbudljiv jer priroda ne prestaje da nas iznenađuje.

Šta za Vas predstavlja osvojeno prvo mjesto na 3MT takmičenju?

– Odluku o pobjedniku 3MT takmičenja donio je stručni žiri kojeg su činili najbolji bh. akademici iz raznih oblasti tako da sam izrazito počastvovan i sretan. Zaista je bilo divno vidjeti na čemu sve rade naši mladi ljudi širom svijeta i zahvalio bih se svim organizatorima na prilici da svoja istraživanja predstavimo široj publici. Nadam se da smo obradovali mnoge Bosance i Hercegovce, posebno mlađe studente i učenike koji su se mogli uvjeriti u mogućnosti nauke u cilju poboljšanja naše spoznaje i kvaliteta života.

Otvoren sam za saradnju sa svim organizacijama koje rade na stvaranju boljih uslova u Bosni i Hercegovini. Konkretno, mislim da bih najviše mogao pomoći u dijeljenju znanja i iskustva iz oblasti kojom se bavim, što svakako spada u aktivnosti BHFF-a.

Kakve su Vaše profesionalne ambicije?

– Volio bih nastaviti napredovati u akademiji, sa ciljem da postanem nezavisni naučnik. Ovaj put do nezavisnosti u naučnom smislu, gdje kreirate nove ideje i projekte, je poprilično nepredvidiv i izazovan. Nakon završenog doktorata, fizičari koji ostanu u akademiji u Evropi obično promijene nekoliko univerziteta prije nego dobiju stalnu poziciju. Međutim, znanja i vještine koje steknete prilikom bavljenja fizikom ili naukom općenito izuzetno su cijenjeni u industriji i veliki broj mojih starijih kolega trenutno rade za neke od najvećih svjetskih kompanija. Ovo bih volio istaći jer u Bosni i Hercegovini vlada misao da je fizika poprilično zastarjela i neupotrebljiva.

POMOĆ MLAĐIMA

Međutim, kroz historiju smo svjedoci da svaki veliki napredak čovječanstva ima porijeklo u fundamentalnoj nauci. Razumijevanjem termodinamike došli smo do industrijske revolucije, razumijevanjem elektromagnetizma kreirali smo današnji svijet, dok fenomene kvantne fizike još uvijek nismo ni počeli iskorištavati na pravi način. Zapadne zemlje su ovoga itekako svjesne i svoj prosperitet grade na ulaganju u fundamentalnu nauku.

Predstavljanje istraživačke teze na 3MT online takmičenju

Razmišljate li o povratku u BiH?

– Moj plan je da se nakon usavršavanja vratim u Bosnu i Hercegovinu. Volio bih svojim djelovanjem doprinijeti razvoju fizike čestica i omogućiti budućim generacijama da ovu oblast izučavaju u svojoj zemlji. Nauka danas iziskuje značajna ulaganja i mislim da vlast u našoj zemlji treba pokazati da joj je stalo do naučno-istraživačkog razvoja. Čineći taj korak mislim da bi otvorili vrata mnogim Bosancima i Hercegovacima koji bi voljeli da se vrate u svoju zemlju i doprinesu njenom društvu i napretku.

(TIP/Izvor: mojabih.ba/Autor: Ema Džananović)