Na 3MT online takmičenje koje Fondacija budućnosti u BiH organizira u saradnji sa Asocijacijom za napredak nauke i tehnologije, Bosanskohercegovačko-američkom akademijom nauka i umjetnosti i Bosana fondacijom, prijavilo se 70 Ph.D studenata (doktoranata) iz cijelog svijeta – Sjedinjenih Američkih Država, Kanade, Velike Britanije, Španije, Švedske, BiH, Austrije, Slovenije, Hrvatske, Francuske…

Svi studenti su bosanskohercegovačkog porijekla, i imali su zadatak da u tri minute video-prezentacije predstave svoje istraživačke teze, koje zainteresirani mogu pogledati na zvaničnom YouTube kanalu Fondacije budućnosti u BiH, ali i glasati za svoje favorite.

Predstavljamo vam neke od tih studenata i njihove istraživačke teze.

Nejla Latić

Naslov doktorata: Uloga signalizacije vitamina D u kardiovaskularnom sistemu

Nejla je na doktorskim studijama na University of Veterinary Medicine u Beču, Department of Biomedical Sciences

“Koliko ljudi, koji boluju od neke od srčanih bolesti, poznajete? Koliko ste voljenih izgubili kao posljedicu srčanog ili moždanog udara? Sigurno da svi možemo nabrojati nekoliko osoba, ali činjenica da 18 miliona ljudi svake godine umre od jedne od srčanih bolesti ostaje šokantna! Ali, šta kada bi vam rekla da postoji način da se ista prevenira? Nadalje, šta kada bih vam rekla da ta supstanca već postoji?”

Suad Krilašević

Naslov doktorata: Ekstremno traženje kontrole za višeagentne sisteme

Suad je na doktorskim studijama na TU Delft, Nizozemska

“Naš svijet je konkurentan. Od politike i tržišta do karijere i sporta – neko pobjeđuje, a neko gubi. O takmičenjima obično razmišljamo kao o šahovskoj partiji. Vidimo protivnika i njegove poteze i na osnovu toga pravimo svoje. Ali to nije uvijek slučaj. Na primjer, na tržištima kompanije ne znaju koliko će potrošača odabrati da kupi njihov proizvod. Ako loše prosude, mogu prekomjerno proizvesti i doživjeti gubitak ili premalu proizvodnju i zaraditi manje nego što je moguće.”

Dario Jozinović

Naslov doktorata: Mašinsko učenje u seizmologiji

Dario je na doktorskim studijama na Univerzitetu Roma Tre, Italija

“Potresi su tijekom ljudske povijesti nanijeli mnogo štete. Ali ne možemo predvidjeti zemljotrese. Možemo samo napraviti bolje zgrade ili napraviti sustave ranog upozoravanja na potres. Možete se zapitati: kako možemo napraviti sustave ranog upozoravanja ako ne možemo predvidjeti zemljotrese?”

Naida Hodžić

Naslov doktorata: Mikroplazmeni HV MEMS prekidač za poluaktivni RFID čip napajan elektrostatičkim kombajnom za kinetičku energiju

Naida je na doktorskim studijama na Université Gustave Eiffel, ESIEE Paris – ESYCOM Research Laboratory

“Naši životi postaju sve više automatizovani što zahtijeva sve više elektroničkih uređaja koji se spajaju u povezane mreže i popularizuju internet stvari (IoT). Koliko god IoT uređaji činili naše živote lakšima i samostalnijima, oni samo po sebi zavise od različitih izvora energije jer su oni spojeni ili na mrežu ili su napajani sa baterijama koje morate mijenjati ili puniti s vremena na vrijeme. Ali šta da vam ja kažem da postoje sistemi koji mogu u potpunosti zamijeniti baterije. Takvi uređaji se zovu mikro-elektro mehanički skupljači energije ili skraćeno MEMS.”

Tarik Hubana

Naslov doktorata: Primjena umjetnih neuronskih mreža za zaštitu stanica

Tarik je na doktorskim studijama na TU Graz, Austrija

“Ukoliko želimo podnošljivu klimu za naše buduće generacije, potrebno je da usporimo, zaustavimo i povratimo rast globalnih temperatura. Da bi to uradili, potrebno je da generišemo mnogo električne energije bez emisija ugljika. I mi kao pojedinci se počinjemo boriti protiv toga na način da proizvodimo električnu energiju lokalno u našim komšilucima koristeći obnovljive izvore energije kao što su vjetar i sunce. Moderni digitalni svijet također zahtjeva pouzdaniju mrežu, gdje i najkraći prekidi u napajanju mogu proizvesti finansijske ili ljudske gubitke. Prema tome, potrebna nam je zelenija i pouzdanija mreža. Ali tu je tehnologija koja obećava rješenje – Mikromreža.”

Medina Hamidović

Naslov doktorata: Mikrofluidne mreže

Medina je na doktorskim studijama na Univerzitet Johannes Kepler, Linz, Fakultet za mehatroniku

“Odvojite trenutak i pogledajte prvu osobu koja je sjedila pored vas. Ako se ne pogledate u ogledalo, vjerojatno ćete vidjeti nekoga ko je potpuno drugačiji od vas. Sada razmislite na trenutak da obojica obolite od sezonskog gripa. Ono što ćete oboje učiniti je otići posjetiti liječnika, bit ćete pregledani i on će potvrditi da je to grip.

Zatim će obojici dati isti lijek protiv gripa. Sada razmislite o ovom procesu na trenutak. Ako ste vas dvoje potpuno različiti ljudi, kako biste mogli dobiti iste lijekove za liječenje bolesti? Da li bi takav trebao biti lijek? Naravno da ne, medicina bi trebala biti preciznija od ove, ona bi trebala biti prilagođena svakoj našoj potrebi. Nažalost, čak i danas u 21. stoljeću to nije način na koji medicina djeluje. E sad, kako to možemo popraviti? Pa, prvi koraci ka personaliziranoj medicini napravljeni su prije otprilike 30 godina uvođenjem Laba na čip uređajima. Ovi mali uređaji veličine samo nekoliko centimetara mogu učiniti izvanredne stvari. Oni mogu ugostiti ljudske ćelije, a mi ih zatim možemo ispitati u pogledu različitih vrsta biohemijskih inputa.”

Emina Džafo

Naslov doktorata: Istraživanje proteina koji vežu RNK u regulaciji humanih T limfocita

Emina je na doktorskim studijama na ETH Zürich, Institute for Research in Biomedicine

“U današnjoj globalnoj situaciji postaje sve jasnije da je važno razumjeti imunski odgovor na molekularnom nivou. Rezultati njenog projekta će pružiti ključne uvide u uloge regnaza. Ovo bi moglo otvoriti nove mogućnosti u terapeutskim pristupima za sva oboljenja imunskog sistema, polazeći od hroničnih infekcija, autoimunih oboljena do imunoterapije protiv karcinoma.”

Sead Delalić

Naslov doktorata: Nove tehnike za rješavanje teških problema optimizacije u rudarstvu podataka na osnovu metaheuristike

Sead je na doktorskim studijama na Univerzitetu u Sarajevu, Prirodno-matematički fakultet

“Svaka domena ljudskog života poboljšana je razvojem informacionih tehnologija. Korištenjem informacionih sistema i mrežnih platformi moguće je bilježiti aktivnosti u poslovnim procesima i prikupljati podatke o aktivnostima korisnika platforme. Među prikupljenim podacima važno je identificirati informacije koje mogu poboljšati poslovanje. Područje pretraživanja podataka ima glavni cilj prepoznati značajne informacije iz velike količine podataka. Važna karakteristika informacionih sistema je snaga automatizacije i optimizacije standardnih procesa.”

Maja Bradarić

Naslov doktorata: Modeliranje migracije ptica radi ublažavanja rizika od sudara vjetroturbina iznad Sjevernog mora

Maja je na doktorskim studijama na University of Amsterdam, Nizozemska, Prirodno-matematički fakultet, Institut za biološku raznolikost i dinamiku ekosistema

“Uzorci migracija velikih razmjera u slivu Sjevernog mora relativno su slabo razumljivi, uglavnom zbog nedostatka sistematskih mjerenja koja imaju veliku prostornu pokrivenost. Takve informacije su, naravno, od velike važnosti za napore u očuvanju, posebno u svjetlu širenja energije vjetra u ovom dijelu svijeta. Ovdje u UvA koristimo podatke prikupljene morskim radarima za ptice s nizozemske obale i mrežom obalnih meteoroloških radara u svim zemljama koje okružuju Sjeverno more kako bismo prikupili informacije o velikim prostorno-vremenskim 3D uzorcima noćnih migracija ptica u regiji. Budući da su odluke o migracijama ptica usko povezane s vanjskim faktorima, posebno vremenom, želimo utvrditi kako vanjski faktori utječu na migraciju ptica iznad Sjevernog mora, uključujući gustoću ptica, smjer leta, brzinu i nadmorsku visinu. Razumijevanje takvih odnosa omogućit će nam da razvijemo prediktivni model koji će koristiti podatke vremenske prognoze kao ulaz za predviđanje prostorno-vremenskih obrazaca migracije ptica iznad Sjevernog mora 48 sati unaprijed. Predvidljivi model omogućio bi pravovremeno isključivanje vjetroelektrana, što će imati velik utjecaj na mjerenja očuvanja i što manji utjecaj na gubitke na tržištu energije.”

Jelena Šimunović

Naslov doktorata: Glikozilacija haptoglobina u karcinomu debelog crijeva

Jelena je na doktorskim studijama na Sveučilištu u Zagrebu

“Svi u svojim kućama imamo uređaje čije lampice svijetle zeleno kad sve funkcioniše dobro, a kada se nešto pokvari upali se crvena lampica ili dobijemo obaviještenje o problemu, na taj način kvar je signaliziran. Tako možemo posmatrati naše tijelo. Naše tijelo nam šalje signale kada se nešto promijeni. Mi nismo u mogućnosti uvijek pročitati te poruke, a ni povezati ih sa specifičnom i jedinstvenom promjenom u organizmu.”

Nudžeim Selimović

Naslov doktorata: O masovnom porijeklu i misteriju tri generacije elementarnih čestica

Nudžeim je na doktorskim studijama na University of Zurich, Švicarska

“Svake sekunde kroz vaše tijelo prođu hiljade različitih čestica. Osim što su povremeno mutirale naše gene, ove čestice su nas uvjerile da možemo razumjeti Univerzum proučavajući njihovo porijeklo i svojstva. Fascinirani, napravili smo mašine koje proizvode i sudaraju čestice u nadi da će razotkriti njihovu pravu prirodu.”

Irena Radić

Naslov doktorata: Feniks kompanije

Irena je na doktorskim studijama na Univerzitetu u Beogradu, Pravni fakultet, Srbija

“Kroz moje istraživanje, nastojaću da jasno razgraničim one dobre i poštene poslovne ljude koji žele da nastave održivo poslovanje, od onih ‘loših’ koji pokušavaju da izigraju povjerioce ili da nastave neodrživo poslovanje, a potom da pronađem najefikasniji način da spriječimo štetnu feniks aktivnost, ali bez uskraćivanja onima koji zaslužuju drugu šansu, da pokušaju ponovo.”

Edin Muratspahić

Naslov doktorata: Ciklični peptidi kao novi ligandi k-opioidnog receptora (Borba protiv opioidne krize koristenjem ciklotida izoliranih iz biljaka)

Edin je na doktorskim studijama na Medical University of Vienna, Center for Physiology and Pharmacology, Austrija

“Ako ste upravo operisani, dobćete lijekove koji ublažuju bol. Opioidi su jako moćni lijekovi. Naprimjer, morfij izoliran iz biljke ili fentanil, sintetički napravljen opioid, mogu ublažiti bol nakon operacije loma kosti ali isto tako ublažiti bol uzrokovan nastankom kancera. Navedeni opioidi ublažuju bol aktiviranjem specijalnih proteina, zvanih opioidni receptori, u nervnim ćelijama mozga, kičmene moždine, crijeva i drugih dijelova našeg organizma. Prilikom spomenutih procesa, opioidi blokiraju bolne signale u organizmu preko kičmene moždine do mozga. Međutim, opioidi mogu dovesti do toga da se ljudi osjećaju sretno ili pod utjecajem droga, relaksirajuće, ali i da postanu ovisni. U 2016. godini, poznati muzičar Prince je preminuo nakon predoziranja fentanilom. Zapravo, milioni ljudi širom svijeta pate od ovisnosti uzrokovane psihoaktivnim supstancama i više od 100 ljudi svakodnevno umire zbog predoziranja.”

– U toku je javno glasanje, a učesnik sa najvećim brojem “lajkova” na svom YouTube klipu dobit će novčanu nagradu u iznosu od 1.000 KM. Ostale nagrade će dodijeliti stručni žiri također sastavljen od bh. stručnjak, ističu iz Fondacije budućnosti u BiH.

Ovdje možete pogledati video klipove svih učesnika i glasati za svog favorita. A ko će od njih osvojiti pažnju publike i stručnog žirija bit će poznato 12. januara 2021. godine na online ceremoniji dodjele nagrada.

(TIP/Izvor: mojabih.ba)